
Cena američke lake nafte na Njujorškoj robnoj berzi prvi put u istoriji dospela je na magičnih 100 dolara za barel (oko 159 litara), a naviše za čak više od četiri dolara u odnosu na prethodno berzansko prednovogodišnje trgovanje, pogurale su je špekulativne kupovine kao posledica geopolotičke napetosti zbog situacije u Nigeriji i slabog kursa dolara, objavile su svetske agencije.
U isto vreme je na Londonskoj berzi evropska "brent" nafta poskupela za 3,63 dolara na 97,48 američkih dolara.
"To je posledica kombinacije faktora", izjavio je analitičar Nojman Barakat iz firme "Mekvajer fjučers SAD" (Macquarie Futures USA), upozoravajući pri tome na slabiji dolar, očekivani dalji pad kamatnih stopa u SAD i na situaciju u Nigeriji.
Oružani napadi u nigerijskom naftnom centru Port Harkort (Harcourt) pojačali su strepnje od daljeg prekida izvoza nafte iz te afričke zemlje koja je osmi najveći izvoznik nafte na svetu.
Česti oružani napadi u Nigeriji od februara 2006. godine su doveli do pada njenog izvoza nafte za oko 20 procenata i prinudili su hiljade radnika iz naftne industrije da odu iz te zemlje.
Cena američke nafte je lane poskupela za gotovo 58 procenata, što je najveći tempo rasta ove najvažnije energetske sirovine u ovoj deceniji.
Najveću brigu za investitore predstavlja prilično crna prognoza da organizacija izvoznike nafte OPEK, već 2024. godine neće biti u stanju da ispuni zahteve tržišta.
(Tanjug)
U isto vreme je na Londonskoj berzi evropska "brent" nafta poskupela za 3,63 dolara na 97,48 američkih dolara.
"To je posledica kombinacije faktora", izjavio je analitičar Nojman Barakat iz firme "Mekvajer fjučers SAD" (Macquarie Futures USA), upozoravajući pri tome na slabiji dolar, očekivani dalji pad kamatnih stopa u SAD i na situaciju u Nigeriji.
Oružani napadi u nigerijskom naftnom centru Port Harkort (Harcourt) pojačali su strepnje od daljeg prekida izvoza nafte iz te afričke zemlje koja je osmi najveći izvoznik nafte na svetu.
Česti oružani napadi u Nigeriji od februara 2006. godine su doveli do pada njenog izvoza nafte za oko 20 procenata i prinudili su hiljade radnika iz naftne industrije da odu iz te zemlje.
Cena američke nafte je lane poskupela za gotovo 58 procenata, što je najveći tempo rasta ove najvažnije energetske sirovine u ovoj deceniji.
Najveću brigu za investitore predstavlja prilično crna prognoza da organizacija izvoznike nafte OPEK, već 2024. godine neće biti u stanju da ispuni zahteve tržišta.
(Tanjug)
Pridruži se MONDO zajednici.