Urednik "Tabloida": Ćuruviju ubili "centri moći"

Brkić je govorio o nizu svojih saznanja, do kojih je, kako je naveo, došao jer je imao dobre kontakte u policiji i pravosuđu.

Kada je Ćuruvija dobio presudu kojom je osuđen na šest meseci zatvora, rekao je da mu je sada žao što nije poslušao Brkića, tvrdio je Brkić pred sudom.

Brkić, koji je rekao da se bavi trgovinom informacijama, naveo je i da je posle početka bombardovanja upozorio Ćuruviju da će biti ubijen i da se "centri moći spremaju i već traže ubicu".

Spasojević je rekao da nije bilo nikakvih opstrukcija u radu policije kada je reč o istrazi ubistva novinara Slavka Ćuruvije.

Spasojević je istraživao ubistvo Slavka Ćuruvije najpre kao pripadnik Odeljenja za krvne delikte u Gradskom SUP-u, a posle kao član grupe "Poskok", a danas je na većinu pitanja odbrane i suda odgovarao da "ne može da se seti".

Nije mogao da se seti niza detalja iz svog operativnog rada, kao ni da kaže iz kog perioda istrage poseduje određena saznanja, kao na primer, da je blizu mesta ubistva "viđeno vozilo koje pripada DB-u".

Za ubistvo Slavka Ćuruvije optuženi su nekadašnji šef DB-a Radomir Marković, šef beogradskog centra DB-a Milan Radonjić, kao i pripadnik tog centra Ratko Romić, dok je Milan Kurak, koji se tereti da je neposredni izvršilac ubistva u bekstvu i sudi mu se u odsustvu.

Prethodno je Spasojević ispričao da je rad policije na istraživanju ubistva bio otežan zbog bombardovanja, počev od uviđaja do saslušanja svedoka.

On je naveo da je posle 2001. godine formirana radna grupa MUP-a "Poskok" koja je radila na predmetu ubistva Slavka Ćuruvije.

"Bilo je više indicija i više pravaca. Jedan od njih bio je da je ulica imala učešće, odnosno da su izvesni ljudi iz kriminalne sredine počinili to delo, ali nije bilo materijalnih dokaza i nije se dalje istraživalo", naveo je Spasojević.

On je ispričao da je radna grupa "Poskok", imajući uvid u prethodni rad i sve prikupljene podatke, upitala Bezbednosno-informativnu agenciju (bivši DB) da li je imala neka operativna postupanja prema Slavku Ćuruviji.

"Dobili smo potvrdu da jeste, pa su obavljeni razgovori sa pripadnicima iz te službe bezbednosti", naveo je Spasojević koji nije mogao da se seti da li je za operaciju "Ćuran" (koji je sačinio DB-a) saznao iz medija ili u toku istrage.

Na pitanje advokata odbrane, da li je Branka Prpa, koja je bila u društvu Ćuruvije u trenutku ubistva, prepoznala (sada pokojnog) Luku Pejovića kao napadača, dok je gledala fotografije ljudi iz kriminogene sredine, Spasojević je odgovorio da ne može da se seti.

Suđenje se nastavlja sutra.

Radonjić i Romić su u pritvoru od hapšenja u januaru 2014. godine.

Marković u zatvoru služi kaznu od 40 godina zatvora, a Kurak je u bekstvu i za njim je raspisana međunarodna poternica.

Radonjić i Marković se terete za podstekavanje na teško ubistvo, a Romić i Kurak za teško ubistvo.

Prema optužnici, Slavka Ćuruviju je ubio Miroslav Kurak, a saučesnik mu je bio Ratko Romić koji je drškom pištolja u glavu udario Ćuruvijinu partnerku Branku Prpu.

Kako se navodi u optužnici, Slavko Ćuruvija je ubijen zbog "javnog istupanja u zemlji i inostranstvu i kritike nosilaca političke vlasti, mogućnosti da utiče na javno mnjenje i delovanje opozicionih društvenih snaga, radi očuvanja postojeće vlasti".

Ubijen je u dvorištu ispred ulaza u zgradu, gde su se nalazile prostorije marketing službe "Dnevnog telegrafa".

Ključni svedok u tom procesu je nekadašnji komandant Jedinice za specijalne operacije Milorad Ulemek Legija nakon čijeg svedočenja je pokrenuta zvanična istraga protiv optuženih.

Ulemek takođe služi jedinstvenu kaznu od 40 godina zatvora u požarevačkoj Zabeli zbog ubistva premijera Zorana Ðinđića, Ivana Stambolića, zločina na Ibarskoj magistrali i mnogobrojnih ubistava "zemunskog klana".