• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

UŽAS: U svakom trećem selu piju vodu s ešerihijom!

Izvor Tanjug

Analiza vode za piće u ruralnim područija Srbije pokazala je da su u 33 odsto uzoraka bile prisutne bakterije, odnosno ešerihija koli, objavljeno je danas u Institutu Batut

Ministar zdravlja, Zlatibor Lončar, je rekao da će ti rezultati poslužiti za iznalaženje najboljih rešenja koja će popraviti kvalitet vode u srpskim selima.

Reč je o prvom istraživanju zdravstvene ispravnosti vode za piće i sanitrano-higijenskih uslova u tzv. malim vodovodnim sistemima i individualnim bunarima u Srbiji po metodologiji Svetske zdravstvene organizacije (SZO), rečeno je na tradicionalnom naučno-stručnom skupu "Batutovi dani" sa temom "Zdravstvena ispravnost vode za piće u ruralnom području Republike Srbije".

Lideri u istraživanju

Oliver Šmol iz Regionalne kancelarija SZO za Evropu kaže da je Srbija pokazala lidersku poziciju kroz rad na istraživanju o vodi u ruralnoj sredini. "Ne znam nijednu zemlju koja nema problema u obezbeđivanju ispravne vode za piće u ruralnim sredinama. Srbija je uz vođstvo Batuta preuzela vodeću ulogu da istraži šta su uzorci ovakvog stanja. Čestitam što je Srbija preuzela obavezu i vođstvo za kontrolu Prokola za vodu u naredne tri godine", rekao je Šmol, primetivši da je to prvi put da neka zemlja Jugoistočne Evrope preuzima vodeću ulogu za sprovođenje nekog protokola.

Rezultati laboratorijskog ispitivanja vode za piće pomenutih vodovodnih objekata ukazuju na mikrobiološku kontaminaciju u 33 odsto ispitivanih uzoraka odnosno prisustvo bakterije ešerihije koli.

Kombinovana analiza rezultata prisustva bakterije ešerihije koli i sanitarnih rizika izdvojila je oko 30 odsto seoskih vodovoda i oko 40 odsto individualnih bunara u kategoriju vodnih objekata koji zahtevaju mere sanacije višeg i visokog prioriteta.

Lončar rekao da je taj projekat veoma značajan doprinos poboljšanju zdravlja naše nacije.

"Ministarstvo zdravlja sa mrežom institututa i zavoda za javno zdravlje, Svetskom zdravstvenom organizacijom i UNECE pružili su stručnu i finansijsku pomoć za analizu stanja u vodosnabdevanju u ruralnim sredinama u Srbiji, uključujući i zdravstvene ispravnosti i sanitarno-higijenske uslove vodosnabdevanja", naveo je Lončar.

On kaže da će na osnovu rezultata studije biti određene mere koje će poboljšati kvalitet vode, te da će u tom smislu biti sačinjena lista prioriteta i polazna osnova za procenu troškova za sanacije seoskih vodovoda.

Lončar je istakao značaj ispravnosti pijaće vode sa aspekta zdravlja, dodajući kao važan momenat potrebu edukovanja stanovništva i podizanja svesti o tom pitanju.

kako je naveo, Srbija, ipak, ostvaruje brz napredak na tom planu, ilustrujući to podatkom da je Zajednički sekretarijat SZO i UNECE predložio da Srbija predsedava Biroom Protokola o vodi i zdravlju od 2017. do 2019. godine.

"Srbija tako pokazuje svoju predanost u dostizanju ciljeva Agende za održivi razvoj do 2030. godine", naveo je Lončar.

Vršilac dužnosti direktora Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut", Verica Jovanović, rekla je da je studija o ispravnosti vode rađena u prethodnih godinu dana, a da su najčešći sanitarni rizici na vodnim objektima nastali zbog odsustva sanitarne zaštite.

Kao primer je navela neograđena i neobeležena izvorišta, izvore zagađenja koji su u blizini izvorišta, poput nesanitarnih septičkih jama i stajnjaka, zatim odsustvo dezinfekcije vode za piće u 71 odsto ispitivanih seoskih vodovoda.

Problem je često, dodala je, u nestručnom i neadekvatnom održavanju i upravljanju sistemima za snabdevanje vodom.

Kroz istraživanje su identifikovani i kvantifikovani rizici koji mogu ugroziti zdravstvenu bezbednost vode za piće iz vodnih objekata u ruralnim sredinama i samim tim i zdravlje korisnika, navela je Jovanović.

Direktorka Republičke direkcije za vode Nataša Milić, navodeći da je ta tema veoma značajna za sprovođenje Protokola o vodi i zdravlju, koji je Srbija ratifikovala 2013. godine, rekla je da Ministarstvo poljoprivrede i zaštite životne sredine poklanja veliku pažnju Strategiji za upravljanje vodama i planu upravljanja vodama za sliv reke Dunav u Srbiji.

Ona je dodala da je Ministarstvo poljoprivrede učestvovalo u donošenju Protokola za vodu.

Komentari 8

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Serbia forever

U ruralnim područijima se pije rakija! Voda je samo da operu veš i skuvaju kafu!

Ceca

Apel na Batut,knd Zrenjanina Melenci piju žutu i ljigavu vodu i istu koriste za tehničku kao i LEKOVITI IZVOR U BANJI MELENCI SLADUNJAV MUTNO CIGLA BOJA I LJIGAVA VODA KAO DA IMA DETERDŽENTA,IDITE PO UZORAK I REŠITE TAJ VELIKI PROBLEM VODE,POMOZITE STANOVNICIMA MELENACA! Sve ovo vas obaveštavam zbog svoje velike ljubavi koji živi u MELENCIMA@ STEVA!

Serbia forever

@Ceca Ti bi Ceco prevela Stevu žednog preko vode!

special image