Glavni izvor prihoda za 750 njihovih porodica, kako kažu u Svratištu za decu, jeste sakupljanje sekundarnih sirovina i - prosjačenje.
To su jedini načini da dopune novčanu pomoć koju dobijaju od države, a za koju tvrde da im je nedovoljna.
"Od početka epidemije korone cene otkupa sekundarnih sirovina su pale, pa su se i porodični prihodi rapidno smanjili",objašnjava Mina Lukić, koordinator Svratišta i dodaje:
"Dok je pre kovida cena kilograma npr. plastike bila 26 dinara, sada je 10. To je i nateralo porodice da na različite načine pokušaju da dopune kućne finansije. Između ostalog i prosjačenjem. Tako se na ulici sada mogu videti i deca koje ranije nije bilo, pa čak i vrlo pristojno obučena".
Prema rečima Mine Lukić, broj "dece ulice" u svratištima na Zvezdari i Novom Beogradu nedeljama već ne pada.
Dok je ranije za ovo doba godine bilo karakteristično da dnevno svrati njih 60-65, sada brojke variraju između 70 i 112, koliko ih je najviše bilo u jednom danu ove jeseni.
Ti su brojevi karakteristični za ledeni januar, a ne za oktobar.
Sada dolaze ne da se ogreju, već da pojedu nešto i okupaju se.
Na evidenciji Gradskog centra za socijalni rad u Beogradu prošle godine bilo je 58 "dece ulice" različitog uzrasta.
Najmlađe je imalo manje od dve godine, jedno je bilo uzrasta 3-5 godina, njih 25 je imalo između šest i 14, dok je 31 bio u tinejdžerskom dobu, između 15 i 17 godina. Iz bioloških porodica, zbog zlostavljanja i zanemarivanja, lane je izdvojeno 189 dece, od kojih su neka terana i na prosjačenje.
Traženje milostinje se uglavnom kod nas goni prekršajno, osim kada tužilaštvo pronađe elemente krivičnog dela, npr. trgovine ljudima, zlostavljanja ili prevare.
Kako je nedavno naveo Đuro Pavlica, sudija beogradskog Prekršajnog suda, ova sudska instanca prošle godine imala je šest težih predmeta, kada je prosjačenje vršeno u grupi.
Tada su i presuđivane sankcije veće od propisanih 5.000 do 10.000 dinara, ili do 30 dana zatvora.
Većina prosjaka pred sudom tvrdi da moraju da prose jer su siromašni, nemaju redovna primanja i lošeg su zdravstvenog stanja.
Međutim, neretko se sudije sreću i sa lažnim prosjacima, koji glume svoje teške materijalne i zdravstvene prilike.
Protiv dece prosjaka, ako su mlađa od 14 godina, ne može se voditi sudski postupak. Ali, može se voditi protiv njihovih roditelja, staratelja ili hranitelja, jer su propustili da obave dužni nadzor.
"Kada je pitanju zloupotreba dece radi prisile na rad i prošnje na ulicama, centar za socijalni rad postupa po službenoj dužnosti kada ga obavesti policija, pravosudni organi ili građani, koji to mogu učiniti i anonimno. Nakon prijave, stručni radnici centra po hitnom postupku pokreću proceduru neodložne ili hitne intervencije sa ciljem uspostavljanja bezbednosti za dete", kažu u Gradskom centru.
PLjUŠTE PRIJAVE, ALI BEZ EFEKTA
Policija je zbog krivičnog dela zapuštanje i zlostavljanje maloletnika podnela prošle godine 119 krivičnih prijava, a sud je doneo 43 osude, pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku.
U prethodnih devet meseci, takođe u glavnom gradu, policija je podnela prekršajnom sudu 669 zahteva za pokretanje postupka protiv odraslih koji su se bavili prosjačenjem.
(Mondo/Novosti)
Budite bolje informisani od drugih, PREUZMITE MONDO MOBILNU APLIKACIJU.