Najveći i provereni izvor kvalitetnog semenskog materijala je šuma. Osim šumara, to dobro znaju i građani, naročito oni koji žive u blizini hrastovih šuma, koji, kao i svake godine, sa nestrpljenjem očekuju oktobar, mesec otkupa žira za potrebe pošumljavanja.
Obnovu šuma, pošumljavanje i osnivanje novih šuma treba vršiti sa kvalitetnim sadnim materijalom, proizvedenim iz što kvalitetnijeg semena, koga je ove godine, na sreću, mnogo više nego prethodnih, kada ga maltene nije ni bilo.
Na prinos žira, utiče više faktora, a ove godine je, kažu šumari, hrast baš rodio. Zato imamo priliku koju treba da iskoristimo, da sada kada ga ima u obilju, sakupimo dragoceno seme iz koga će nići neke nove šume.
Ovaj poziv privukao je veliki broj građana, jer im omogućava ne samo zaradu već i priliku da uživaju u prirodi tokom sunčanih dana. Sakupljači žira su zadovoljni isplatom, što potvrđuje i visoka otkupna cena. Napomena je da je obavezno sakupljati samo zdrav žir, jer se šturi žir ne vrednuje.
Ovo je idealna prilika da zajednički doprinesemo obnovi i pošumljavanju naših šuma. Budućnost našeg okoline i prirode zavisi od kvalitetnog semena, a ove godine imamo priliku koju treba iskoristiti. Pridružite se akciji sakupljanja žira i budite deo očuvanja prirode i stvaranja zdravih šuma.
Hrast plodonosi svake treće do četvrte godine
Iz kilograma žira dobijamo stotinak sadnica
Ono po čemu su šumske vrste drveća specifične je učestalost plodonošenja, i ona je za različite vrste različita. Tako je, na primer, kod bukve svake treće do četvrte godine, kod hrastova svake treće do četvrte, kod jele svake druge ili treće godine, kod smrče svake druge do svake pete godine, kod crnog bora svake druge do treće godine.
Takođe, u kilogramu semena hrasta lužnjaka možemo imati između 150 do 300 žireva. Ovaj podatak se preslikava na proizvodnju sadnog materijala, jer iz kilograma žira možemo dobiti stotinak sadnica.