ZMIJA NAPADA ČOVEKA SAMO U 3 SLUČAJA: Istražili smo kome da prijavite nepoželjne gmizavce i gde se kriju

Sve učestalije su žalbe građana širom Srbije vezane za gmizavce koje viđaju tamo gde ne bi trebalo

Svetlana Mahovskaya/Shutterstock

Toplo vreme, izlazak i piknikovanje u prirodi prati pojava komaraca, krpelja ali i zmija. Sve učestalije su žalbe građana širom Srbije vezane za gmizavca, koje viđaju tamo gde ne bi trebalo.

Dobro je poznat snimak zmije na Novom Beogradu, koji je na Instagram stranici Serbia_live jedna Beograđanka podelila, upozorivši ujedno građane da u Bloku 29 mogu da naiđu na gmizavca.

*Zmija na Novom Beogradu*

This browser does not support the video element.

Zmija na Novom Beogradu  Instagram/serbialive_beograd

Poslednji primer iz Beograd je od Milana Subotičanina iz beogradskog naselja Borča koji je uhvatio zmiju u u svojoj radionici, a potom ju je stavio u kesu i upozorio sve da budu na oprezu.

Severno od Beograda, Zorica je kod Novog Sada prijavila da je videla džinovsku zmiju u svom dvorištu, kao i da je njena glava virila iz gajbice sa sadnicama. Međutim problem je rešio njen mačak Žuća.

Pozivi u pomoć su se nizali, pa je glas sa telefonske slušalice tražio asistiranje kada je video poskoka u Užicu, dok je u Kraljevu istu vrstu zmije video jedan Kraljevčanin na parkingu u ulici Tomislava Andrića Džigija.

Kome da prijavimo da smo videli zmiju?

Prava adresa je Komunalna zoohigijena, pri JKP "Veterini Beograd", ukoliko iz Beograda zovete. Oni se nalaze u Bulevaru Despota Stefana 119, a možete ih kontaktirati na sledeće telefone: 011/329-3099 (radnim danima od 07 do 22, vikendom od 07 do 15 i praznicima od 08 do 13).

Dežurni telefoni: 062/809-0334 (radnim danima od 07 do 15), 063/549-161 (radnim danima od 22 do 07, vikendom od 15 do 07) Radno vreme: 24 sata sedam dana nedeljno.

Budimir Grubić, direktor Veterine Beograd, ističe da zmija niko ne treba da se plaši, niti da ih ubija, jer su zaštićena vrsta, da se ti gmizavci boje ljudi i da uglavnom beže, a da je zanimljivo da strahuju i od pasa. Ne treba ih ubijati već se odaljiti od njih. Dovoljno je javiti telefonom Veterini Beograd ili policiji, ili službi za vanredne situacije, ill hitnoj pomoći, ili komunalnoj policiji, precizirao je Grubić.

Youtube/ Pink World News  Budimir Grubić, direktor Veterine Beograd

Govoreći o najezdi zmija u poslednjih desetak godina, zbog klimatskih promena, u Beogradu, Čačku, Kragujevcu, Jagodini i drugim mestima, Grubić je precizirao da u Srbiji postoji 10 vrsta zmija. Od tih 10 vrsta tri su otrovnice - "poskok", "šarka" i "riđoka", kojih ima uglavnom van Beograda, u područjima od Aranđelovca ka ruralnim delovima, gde je mnogo toplije i ima krša i kamena, rekao je Grubić.

Novčana kazna za ubijanje zmija

Propisane kazne za ubijanje zmija se kreću od 40.000 do 100.000 dinara u zavisnosti od toga koja je vrsta i koji je stepen njene zaštite.

Za ubistvo šarke i planinskog šargana novčana kazna iznosi 100.000 dinara, za ubistvo četvoroprugog smuka 50.000 dinara, za ubistvo šilca 50.000, a za sve ostale kazna iznosi 40.000 dinara.

Prema Zakonu o zaštiti prirode zabranjeno je hvatanje, držanje i/ili ubijanje zmija u svim fazama njihovog biološkog ciklusa

Prema njegovim rečima, delovi centara Beograda se nalaze i na 700 do 800 metara od reke.

"S obzirom na to da su zmije gmizavci, vodozemci koji žive u delovima pri obali i da su njihova hrana glodari, zmije u potrazi za hranom, kada se zasiti jedan deo teritorije, kreću da traže hranu negde drugde”,objasnio je Grubić u serijalu razgovora Vidokrug za "Fonet"

Ukazao je na to da se na Dorćolu, koji je na reci, nalazi mnogo starih zgrada sa vlažnim podrumima, u kojima je dosta glodara, što je odlično mesto i za zmije. Grubić je podsetio na situaciju kada su dve zmije pre nekoliko godina došle do Brankove ulice i probale da uđu u bankomat. Međutim, kako je napomenuo, građani uvek takve slučajeve brzo primete i prijave.

On ističe da Veterina Beograd često prima pozive građana kada u proleće počne aktivan period zmija i temperatura pređe 19 ili 20 stepeni, pa sve do oktobra kada odlaze u hibernaciju.

Kada vidi čoveka, zmija uglavnom beži, jer je čovek mnogo krupniji, a one veoma „poštuju veličinu i nikada se ne usuđuju da napadnu čoveka”, tvrdi Grubić.

Napašće čoveka samo u tri slučaja

Kako je napomenuo, zmija neće napasti čoveka, sem u tri slučaja – kada nema gde da pobegne, kada spava, pa je čovek nagazi i kada je neko namerno lovi.

Sa druge strane, zmije su veoma korisne za čoveka, budući da se hrane glodarima koji prave mnogo štete, ukazao je Grubić i zaključio da se na taj način sve u prirodi niveliše.

BONUS VIDEO: Zmija na Novom Beogradu

This browser does not support the video element.

Zmija na Novom Beogradu  Instagram/serbialive_beograd

(Mondo/M. Š.)