Sutra obeležavamo Spasovdan, koji se slavi i kao slava Beograda. Praznik uvek 40 dana posle Uskrsa, a 10 dana pre Svete trojice, odnosno praznika Duhova. U crkvenom kalendaru označen je crvenim slovom, pa se postavlja pitanje da li se na ovaj praznik posti ili ne.
U narodu postoji verovanje da je upravo ovaj praznik najsrećniji dan u godini. a budući da je obeležen crvenim slovom, mnogi se pitaju da li se na ovaj dan posti.
Spasovdan jeste crvenim slovom obeležen praznik, ali ne spada u dane kada je post obavezan, osim ukoliko pada u neku sedmicu kada se samim crkvenim pravilom već posti (što se, zbog pokretnog karaktera praznika, dešava retko). Budući da uvek "pada" u četvrtak, dan kada se inače po tradiciji zna postiti (posebno van prazničnih dana), mnogi vernici su zbunjeni – da li na Spasovdan smeju jesti mrsno.
Odgovor je: da – Spasovdan je praznik radosti i pobede života nad smrću, i ukoliko ne pada u posni period, tada se jede mrsna hrana. U tome se i ogleda simbolika praznika – život, uzdizanje, blagodat.
Po starom narodnom verovanju, Spasovdan se mora započeti jagodama, jer će tako godina biti "slatka". Ovaj običaj se posebno negovao u brdskim krajevima, gde su prve jagode upravo dozrevale oko Spasovdana. One su simbol čistote, plodnosti i blagosti.