Danas se navršava 82 godine od jednog od najstrašnijih zločina na teritoriji Srbije tokom Drugog svetskog rata, masakra u selu Vranić, nedaleko od Beograda.
U noći između 20. i 21. decembra 1943. godine, pripadnici Prvog bataljona Posavske brigade Avalskog korpusa Jugoslovenske vojske u otadžbini (JVuO) izvršili su masovni pokolj civila u 14 domaćinstava ovog naselja.
Tokom te kobne noći ubijeno je 67 civila, prvenstveno starijih ljudi, žena i dece, čija je jedina "krivica" bila pripadnost porodicama koje su bile označene kao simpatizeri partizanskog pokreta.
Među žrtvama su bile i bebe, stariji roditelji i tinejdžeri. U nekim domaćinstvima gotovo su svi ukućani stradali pod brutalnim okolnostima.
Masakr je izveden u kontekstu unutrašnjih sukoba između različitih oružanih formacija na teritoriji okupirane Jugoslavije, kada su jedinice JVuO, pod parolom borbe protiv komunista i navodne "zaštite srpstva", često sprovodile nasilne akcije nad civilnim stanovništvom koje su smatrale neprijateljima ili podrškom partizanskom pokretu.
Pored suđenja učesnicima ratnih zločina u Jugoslaviji posle Drugog svetskog rata, postojala su i sudska gonjenja odgovornih za masakr u Vraniću i slične zločine.
Među najznačajnijim bio je proces protiv Dragoljuba "Draže" Mihailovića, komandanta četničkog pokreta (Jugoslovenske vojske u otadžbini), kojem je 1946. suđeno u Beogradu pred Vojnim sudom zbog saradnje s okupatorom i ratnih zločina, uključujući delo nad civilima u više akcija tokom rata. Osuđen je na smrt streljanjem.
Istovremeno, mnogi od učesnika zločina, uključujući komandanta jedinice koja je izvela pokolj u Vraniću, Spasoja Drenjanina zvanog Zeka, nisu doživeli suđenja, a neki su stradali tokom i neposredno nakon rata
Masakr u Vraniću ostaje simbol stradanja civila usred ratnih razaranja i sećanje na strahote koje su mnoge zajednice zadesile tokom Drugog svetskog rata, ali i opomena za buduće generacije da neguju mir i razumevanje naspram nasilja i ekstremizma.
BONUS VIDEO: