Zbog novog EES sistema za ulazak i izlazak iz Evropske unije, ali i neadekvatne reakcije Evropske komisije i zemalja Šengena po pitanju tretmana profesionalnih vozača i ograničavanja njihovog boravka na teritoriji Šengena – prevoznici iz Srbije, Crne Gore, Severne Makedonije i Bosne i Hercegovine najavljuju blokade teretnih graničnih terminala. Kakve će biti posledice ove odluke, ali i koja su moguća rešenja?
Novi sistem, koji bi od 10. aprila trebalo u potpunosti da počne da se primenjuje, predviđa registraciju državljana iz zemalja koje nisu članice EU, a koji putuju na kraći boravak, svaki put kada pređu spoljne granice bilo koje od sledećih evropskih zemalja koje taj sistem koriste.
Vozači iz regiona najavili su, zbog novog EES sistema za ulazak i izlazak iz Evropske unije, protest za 26. januar, kada će blokirati teretne granične terminale.
Razlog za protest vozača je i neadekvatna reakcija Evropske komisije i zemalja Šengena po pitanju tretmana profesionalnih vozača i ograničavanje njihovog boravka na teritoriji Šengena tokom svakodnevnih radnih aktivnosti.
Predsednik Udruženja prevoznika Srbije Neđo Mandić kaže za RTS da ove proteste organizuju prevoznici, ali da bi vozači trebalo da ih podrže.
"Ja da sam vozač, već davno bih rekao – niko me neće naterati da idem na put, jer svaki vozač koji krene na put je u situaciji koja je potpuno neodređena", dodaje Mandić.
Ističe da kada je 12. oktobra počela primena novog EES sistema rečeno je da to period tokom kojeg će se polako usaglašavati pravila, unositi podati, kao i da će to trajati 180 dana, odnosno do 10. aprila kada kreće puna primena.
“Zaista je bilo prekinuto kontrolisanje naših vozača na osnovu pasoša. Međutim, danas mi imamo zbog 'savesnih' pojedinaca koji sprovode Šengenski sporazum situaciju da zaista nijedan vozač više ne treba da krene na put, jer svaki vozač koji izađe, primer radi, u Rostoku sa broda, dolezeći iz Norveške ili iz Švedske, on je tog momenta meta”, objašnjava Mandić.
"Nema vozača sa Zapadnog Balkana koji ne prekoračuje granicu od 90 dana"
Poručuje da nema vozača sa Zapadnog Balkana koji ne prekoračuje granicu od 90 dana koliko je dozvoljeno za 180 dana boravka u EU po novom sistemu.
“Mora da prekorači, jer to mu je posao do sada bio i nije se na taj način to kontrolisalo, nismo imali problema. Evo, samo u tri dana su nam pet vozača, barem onih firme koje su nam javile, isključeni u Rostoku i kamioni su ostali tamo, vozači su deportovani”, ističe Mandić.
“Nema vozača koji intenzivno radi koji nema više od 90 dana. Znači, kada vidite kamion, zaustavite ga, taj čovek ima više od 90 dana, deportujte ga, maltretirajte ga, hapsite ga, jer to oni rade”, dodaje Mandić.
Smatra i da se zakasnilo sa protestom 26. januara.
“Mi smo to morali i pre uraditi. Koliko sporo reaguje briselska administracija, mi nećemo uspeti ni za ova dva meseca, koliko je uslovno ostavljeno još vremena da počne puna primena, nećemo ni to izdržati, jer neće vozači više na put. Zašto bi išli na put? Da rizikuju da budu uhapšeni, deportovani, da dobiju zabranu da ne mogu više da rade dve ili tri godine”, ističe Mandić.
Simić: Granični prelazi su krvotok naše privrede, ako bude blokada imaćemo probleme
Menadžer za regulatornu reformu u NALED-u Aleksandar Simić ističe da možemo imati najbolje softvere, kompanije ili zakonodavni okvir, ali ako nema vozača koji će neku robu da preveze – onda imamo veliki problem.
“U našem slučaju, s obzirom da se radi o trgovini i da je Evropska unija najznačajniji spoljnotrgovinski partner Srbije, oko 60 odsto ukupne trgovine Srbije sa svetom ide na Evropsku uniju, prosto nemoguće je proceniti kakvi su efekti ukoliko dođemo u situaciju da nemamo slobodnih vozača da tu robu voze”, dodaje Simić.
Ukazuje da je važno naglasiti da je Srbija kontinentalna zemlja koja nema izlaz na more, kao i da su nama granični prelazi krvotok privrede.
“I sada, s tim dugotrajnim čekanjem kamiona na granicama, taj krvotok je nekad malo zapušen pa se otpuši, ali prosto funkcioniše. Sada u situaciji na primer blokade Šengenskih granica, mi ćemo doći u situaciju da taj krvotok, uslovno rečeno, stane”, dodaje Simić.
Izneo je i podatak da dve trećine našeg izvoza ide u Evropsku uniju, a 95 odsto robe koja ide u EU se izveze drumskim transportom.
“Sve ove efekte ćemo svakako mnogo više osetiti mi. Dakle, izvozno orijentisana privreda u Srbiji će to svakako osetiti, ali ne samo izvozno, nego i uvozno orijentisana, zato što imate veliki broj kompanija u Srbiji kojima su potrebni različiti inputi iz Evropske unije da biste ovde napravili neki proizvod ili da biste ovde nešto proizvodili. Tako da je to nešto što apsolutno potresa celu našu privredu”, poručuje Simić.
Naglašava i da imamo sporazum sa Evropskom unijom o slobodnoj trgovini.
“Mi ćemo zbog ovog pravila, koje se odnosi na ljude, ne odnosi se na robu, doći u situaciju da tu trgovinu veoma otežano ili gotovo nemoguće sprovodimo ukoliko se to bude tako doslovno sprovodilo, ukoliko dakle ne dođemo u situaciju da na neki način da dobijemo neka izuzeća od primene tog pravila”, kaže Simić.
Šta kažu iz Brisela
Predstavnici udruženja prevoznika razgovarali su sa predstavnicima Evropske unije. Neđo Mandić kaže da su direktno razgovarali samo jednom, ali da su im više puta im pisali, čak i angažovali jednu veliku nemačku advokatsku kancelariju.
“Rečeno je samo razumemo vas, ali to je stari sporazum i ništa ne razumemo zašto se vi bunite”, poručuje Mandić.
Mandić kaže da jeste sporazum napravljen 1985. godine, ali da je broj zemalja koje su njemu pristupale došao do 29. Prošle godine su tek ušle Rumunija i Bugarska, a pre dve godine Hrvatska, kao i da se Šengenska zona približila našoj granici.
“Kada je došlo na naše granice, naš prvi radni dan je već u Evropskoj uniji. Bukvalno, i prvi i poslednji je u Evropskoj uniji", poručuje Mandić.
Navodi da pored ugovora o slobodnoj trgovini imamo sa svakom zemljom sporazum o prevozu, o saobraćaju između dve zemlje u tranzitu ili iz treće zemlje. Dodaje i da će efekte svega osetiti i te zemlje u saradnji sa Srbijom.
Ističe da su do sada iz Brisela dobijali samo ljubazne odgovore, ali ne i rešenje problema.
“Znamo problem, ali to je tako. I onda nas upućuju da to rešimo sa susednim zemljama. Po mom mišljenju – potpuno odsustvo realnosti, moglo bi se reći i lenjost da razmišljaš o problemu, o onome što si ti dužan da radiš”, dodaje Mandić.
Kako do rešenja
Ukazuje da su oni dali više različitih predloga.
“Mi smo u poslednjem pismu dobili odgovor, naši eksperti nisu prihvatili vaše ideje, bez ijednog argumenta, bez igde ičega. Ja sam sutradan poslao novo pismo, pa dobro dajte nam argumente ili organizujte sastanak da razgovaramo o tome”, naveo je Mandić.
Naglašava da je "interes Evropske unije da se ne pokidaju lanci, a da se ne bi oni pokidali bar sa Zapadnim Balkanom, ali često i po Evropi, trebaju im naši vozači, odnosno mi kao prevoznici".
"Zato što oni nisu spremni da idu na ovaj teren gde su velika zadržavanja na granicama, gde su veliki gubici, gde oni ne mogu ništa zaraditi, jer zarađuješ samo dok voziš, ne dok stojiš. Znači, interes je da mi radimo. Logično bi bilo, i to je resurs koga nema i koji nije atraktivan, mladi više neće doći da budu vozači, pogotovo kada imaju određena ograničenja. Znači, da nas puste da budemo potpuno ravnopravni s njihovim prevoznicima i njihovim vozačima. To je osnovna ideja”, navodi Mandić.
Pored toga, navodi i ideju povećanja dana.
“Lako ćemo izračunati koliko nama treba dana. Nama je malo 90 dana, treba nam 120-125 dana samo za posao, ali i svaki taj čovek je i građanin, ima pravo na godišnji odmor, može da ode na godišnji odmor i u Grčku, Hrvatsku, Francusku, Italiju, Španiju, bilo gde, i odlaze. Znači, i za to mu treba, realno bi bilo 135 dana zadovoljavajuće”, naveo je Mandić.
Aleksandar Simić ukazuje da situacija zahteva brze i konkretne korake, jer se približava april.
“Nama bi, celom Zapadnom Balkanu, ne govorimo samo o Srbiji, svakako odgovaralo da dođe do nekog odlaganja te primene na profesionalne vozače dok se ne nađe neko najidealnije rešenje za obe strane. Ja sam i prošli put spomenuo, Srbija kao Srbija ne može bog zna šta da uradi, mi možemo više možda da probamo tu temu da predstavimo sa tog regionalnog nivoa, da se najviši politički nivo da obrati Briselu po ovom pitanju, ali i ministarstva, uprave, agencije”, dodaje Simić.
Masovni odliv vozača
Mandić ističe da sve ovo otvara još jedan veliki problem – masovnog odliva vozača. Svakog dana nam vozači odlaze u EU i zapošljavaju se tamo, poručuje Mandić.
“Mi ćemo doći u sitauciju da početkom aprila imamo možda svega 30 odsto vozača, da nam je 70 odsto vozača odšlo. Ako mi sada jasno ne garantujemo vozačima da će se to promeniti, oni neće ostati kod nas, oni će otići. Ako im bude jasno da mogu da ostanu kod domaćeg poslodavca, jer većina ipak njih ima porodice, ne želi baš da napusti, nije to otići pa doći svaka dva, tri meseca, ovde je kod kuće svake sedmice, sa porodicom, sa decom. Ali, ako nema mogućnost da kod nas zaradi jednako kao i tamo, on će otići. A nema mogućnost ako je nama ograničen rad”, zaključuje Mandić.
(MONDO/RTS)