Nije tajna da živimo u društvu koje ne spava dovoljno. Veliki deo razvijenog sveta kuburi sa nedostatkom sna.
"Nedostatak sna je svuda prisutan. Ljudi se zaista muče da ustanu. Upotreba budilnika je velika, manjak sna je veliki", kaže Eva Vinek, hronobiolog sa Univerziteta u Sariju u Velikoj Britaniji.
Pitanje se samo nameće - zašto dodatno pogoršavamo problem nedostatka sna dva puta godišnje letnjim računanjem vremena? Zašto u proleće i jesen remetimo naše unutrašnje biološke satove?
Stručnjaci smatraju da bi trebalo da se odreknemo ove prakse. Američka akademija za medicinu sna (AASM) i različita evropska udruženja za medicinu sna i biološke ritmove izjasnila su se protiv pomeranja sata, piše Time.
"Ove sezonske promene vremena treba ukinuti", navodi se u saopštenju AASM-a, dok evropske grupe takođe zagovaraju jedinstveno standardno vreme, jer bi zadržavanje istog vremena tokom cele godine moglo bolje da nas uskladi sa Suncem. Ipak, iako su ove organizacije glasne, vlade se opiru promeni postojećeg stanja.
Šta nedostatak sna čini telu
Istraživači javnog zdravlja otkrili su da nedostatak sna dovodi do većeg broja saobraćajnih nesreća, povećanog rizika od dijabetesa, pa čak i većeg rizika od srčanog udara. To je zato što dugotrajan manjak sna utiče na biologiju tela na načine koji prevazilaze samo osećaj pospanosti. Može da poveća krvni pritisak i sklonost rizičnom ponašanju, kao i da naruši vezu između unutrašnjeg biološkog sata i Sunca, što je posebno često kod radnika u smenama.
Biološki procesi koji bi trebalo da se odvijaju u različito vreme počinju da se preklapaju, dok oni koji bi trebalo da budu usklađeni počinju da se razdvajaju - stanje koje može biti povezano sa povećanim rizikom od srčanih bolesti i raka kod ljudi koji rade noću.
Zašto stalno pomeramo sat
Ovo dvogodišnje narušavanje naših rasporeda spavanja nije naročito staro. Tokom svetskih ratova, sat se privremeno pomerao zbog uštede energije. Ideja je bila da se dnevni period ljudske aktivnosti pomeri tako da veći deo pada u prirodne sate dnevnog svetla, čime bi se smanjili troškovi goriva.
Sezonske promene su prirodne, ali ne i ove
Ne znači da ljudska biologija zahteva nepromenljiv odnos dana i noći.
Zbog nagiba Zemljine ose, u mnogim mestima dužina dana varira tokom godine. To je posebno uočljivo što ste dalje od ekvatora; na severu Engleske, na primer, najkraći dan u godini ima manje od osam sati sunca, dok u San Antoniju traje više od 10 sati.
"Studije pokazuju da su ljudi možda prirodno prilagođeni promeni trajanja sna tokom godišnjih doba", kaže Manuel Šabus, profesor na Univerzitetu u Salcburgu u Austriji koji proučava san.
U radu iz 2015. godine, istraživači su otkrili da su ljudi u tri različita predindustrijska društva ustajali neposredno pre izlaska sunca tokom cele godine, a zaspivali oko tri sata nakon zalaska. Leti su bili budni oko sat duže nego zimi. Studije ljudi iz industrijalizovanih društava na kampovanju bez veštačkog svetla takođe pokazuju da se njihov ritam usklađuje sa Suncem.
"Međutim, letnje računanje vremena zahteva neprirodnu promenu koja mnoge ljude dovodi u sukob sa signalima Sunca", kaže hronobiolog Marta Merou, profesorka na Univerzitetu Ludvig Maksimilijan u Minhenu.
"Uz letnje računanje vremena "morate više da koristite budilnik", kaže ona i dodaje:
"Trebalo bi da tražimo načine da ne koristimo budilnik. Svaki put kada ga koristimo, uskraćujemo sebi san."
Ipak, teško je precizno utvrditi biološke posledice ovih politika.
"Zaista je teško reći kako to utiče na pojedinca", kaže Vinek. "Ali utiče na sve u društvu. I to osam meseci godišnje. I tako više godina zaredom na milione ljudi."
To bi moglo biti cirkadijalni ekvivalent svakodnevnoj nezdravoj ishrani tokom godina.
Da li život po letnjem računanju vremena tokom većeg dela godine utiče na zdravlje?
"Teško je odgovoriti na ovo pitanje", kaže dr Elizabet Klerman, naučnica za san iz Mass General Brigham i profesorka neurologije na Harvard Medicinskom fakultetu.
"Postoje nagoveštaji u studijama koje upoređuju zdravstvene ishode na ivicama vremenskih zona."
Ljudi u centru vremenske zone nalaze se u povoljnijem položaju: sunčevo i zvanično vreme preciznije se poklapaju. Oni na zapadnoj ivici trpe nesklad između solarnog i zvaničnog vremena - što je slično efektu letnjeg računanja vremena.
Ove studije pokazuju zanimljiv obrazac: "Na zapadnoj ivici vremenske zone ima više slučajeva rak"“, kaže ona i dodaje:
"Češće se javljaju i gojaznost i dijabetes, koji su povezani sa poremećajem cirkadijalnog ritma. Ljudi su takođe skloniji nedostatku sna."
To ukazuje na moguće stvarne zdravstvene posledice letnjeg računanja vremena.
Postoji niz studija koje ukazuju na kratkoročne rizike: na primer, više saobraćajnih nesreća dan nakon pomeranja sata.
Rasel Foster, cirkadijalni neuronaučnik sa Univerziteta u Oksfordu koji je nedavno analizirao ove podatke, kaže da studije nisu toliko nedvosmislene koliko biste pomislili.
Međutim, prelazak sa standardnog vremena povezan je sa porastom srčanih udara; povratak na standardno vreme, odnosno ponovno usklađivanje sa Suncem, povezan je sa njihovim padom.
Život po sunčevom vremenu
Ukidanje sezonskih promena vremena stalna je tema javnih rasprava. Evropski parlament je 2019. glasao za ukidanje ove prakse.
"Ali i dalje nema napretka. Teško je postići dogovor o tome šta učiniti umesto toga: da li bi neke zemlje EU usvojile trajno letnje računanje vremena tokom cele godine? Da li bi druge koristile standardno vreme?", kaže Šabus.
Neki naučnici koji proučavaju san pitaju se da li je moguće nešto radikalnije. Šta ako bismo zaista mogli da pratimo sunčevo vreme, bez veštačkih konstrukata poput letnjeg računanja vremena ili čak vremenskih zona?
U tom slučaju bi podne bilo kada je Sunce tačno iznad nas, a vreme buđenja bi se menjalo tokom godine u skladu sa Suncem.
"Dok nismo imali železnički sistem u Evropi, ljudi su koristili sunčevo vreme", kaže Merou i dodaje:
"Kada je reč o usklađivanju na velikim udaljenostima, za šta danas služe vremenske zone, možda bi računari mogli da rade te proračune."
Šabus, sa svoje strane, takođe preferira ciklus spavanja i budnosti koji se menja sa godišnjim dobima, i ukazuje na sve veći fokus na fleksibilno radno vreme u EU kao potencijalnu prednost za one koji žele da prate Sunce.
"Mislim da je našem telu najlakše da prati ta pravila", kaže on. Na kraju krajeva, tako smo evoluirali.
Vaše mišljenje nam je važno - ostavite nam komentar, nije potrebna registracija!
BONUS VIDEO:
(MONDO)