Pravoslavni vernici danas obeležavaju praznik Svetog apostola i jevanđeliste Marka, koji u srpskoj tradiciji ima posebno mesto i često se povezuje sa "narodnom vremenskom prognozom". Markovdan je poznat po brojnim starim običajima i verovanjima, a jedno od glavnih je upravo ono koje se odnosi na vreme.
Šta "nebo poručuje" o jeseni?
Prema narodnom predanju, vremenske prilike na današnji dan mogu da nagoveste kakva nas jesen očekuje. Zato se često kaže "pogledaj u nebo". Ako na Markovdan pada kiša, veruje se da će i jesen biti kišovita i vlažna. Ako je dan sunčan i vedar, to se tumači kao znak duge i tople jeseni, povoljne za završetak poljskih radova.
Zaštitnik od grada i zabrana teških poslova
Sveti Marko se u narodu smatra zaštitnikom od grada i nepogoda. Zbog verovanja da tog dana "hoda svetom sa korpom leda", postoji običaj da se izbegavaju teži radovi u polju. Smatralo se da bi oni koji ipak rade mogli da izazovu nevreme koje bi naškodilo usevima. Umesto toga, dan se tradicionalno koristi za odmor, dok se od sutra nastavljaju intenzivni prolećni poslovi, poput okopavanja kukuruza.
Zašto se ne preporučuje dremka?
Još jedno zanimljivo narodno verovanje kaže da na Markovdan ne treba spavati preko dana. Smatralo se da onaj ko dremne može tokom godine biti umoran, pospan i slabijeg zdravlja. Ipak, postoji i šaljivo izuzeće - veruje se da dremka može da "ispravi" samo one koji su prespavali Đurđevdan.
Bez obzira na to koliko neko veruje u ova predanja, Markovdan se uvek dočekuje kao prilika za porodično okupljanje, boravak u prirodi i uživanje u prolećnom danu.
Vaše mišljenje nam je važno - ostavite komentar, nije potrebna registracija!
BONUS VIDEO: