Spasovdan je veliki pravoslavni praznik koji se slavi 40 dana nakon Uskrsa i uvek pada u četvrtak šeste nedelje posle Uskrsa. U narodu je poznat kao veoma srećan dan i slavi se i kao krsna slava i kao zavetina u mnogim mestima, uključujući i Beograd.
Ovaj praznik je posvećen Vaznesenju Hristovom, kada se, prema verovanju, Hristos nakon vaskrsenja uzneo na nebo i ostavio učenicima poruku da šire veru po svetu. Zbog toga se Spasovdan smatra danom spasenja, uzdizanja i blagoslova.
U narodnoj tradiciji, Spasovdan je dan kada se ne rade teški poslovi i kada se sve što se započne smatra blagoslovenim. Postoje brojni običaji vezani za prirodu i zaštitu domaćinstva - obilaze se litije, nose krstovi i ide se do zapisa (svetih stabala) radi zaštite useva i napretka roda.
Verovanja za padavine
Posebno su važna verovanja vezana za vreme i padavine. Ako na Spasovdan pada kiša, to se uglavnom smatra dobrim znakom - veruje se da kiša "blagosilja" zemlju i donosi rodnu godinu, naročito dobar prinos žita i voća. U nekim krajevima se veruje da to znači i promenljivo leto, ali preovladava mišljenje da kiša donosi plodnost i obilje.
Uopšteno, vreme na Spasovdan se tumači kao znak za celu godinu: lepo vreme najavljuje stabilnu i rodnu sezonu, dok kiša i oblaci ukazuju na vlagu koja "hrani" zemlju i obezbeđuje dobar rod. Zato se i padavine na ovaj praznik uglavnom doživljavaju kao blagoslov, a ne kao loš znak.
Vaše mišljenje nam je važno - ostavite komentar, nije potrebna registracija!
BONUS VIDEO: