Danas slavimo Svetog Justina filosofa: Posebno ga je poštovao Patrijarh Pavle, a ove običaje valja ispoštovati

Danas slavimo Svetog Justina filosofa. Dodajte MONDO u vaš Google izbor
Patrijarh Pavle Foto: Profimedia, DIMITAR DILKOFF / AFP / Profimedia

Srpska pravoslavna crkva (SPC) i njeni vernici danas slave i proslavljaju dan posvećen Svetom Justinu mučeniku i filosofu. Sveti Justin mučenik i filosof bio je jedan od prvih apologeta (branilaca) hrišćanstva.

Rođen je od jelinskih roditelja u samarijskom gradu Sihemu 105. godine. Usrdno je tragao za mudrošću kod filosofa, najpre stoika, zatim peripatetika, pitagorejaca i najzad u platonista, ali mu je čudesni starac Trifon objasnio da ljudi ne mogu znati istinu o Bogu dok im je Bog ne otkrije, a On je to uradio u knjigama Svetog Pisma.

Justin poče čitati Sveto Pismo, i sav postane ubeđeni hrišćanin. Ipak nije se hteo krstiti sve dok se nije lično uverio o lažnosti svih onih optužbi koje su neznabošci protiv hrišćana isticali.

Došavši u Rim u dolami filosofskoj, on ubrzo stekne tamo veliko poštovanje i mnogo pristalica. Videći mučenje nevinih hrišćana, on napisa apologiju (odbranu) hrišćana i hrišćanskog učenja i preda je caru Antoninu i senatu.

Car s pažnjom pročita apologiju i naredi da prestane gonjenje hrišćana. Justin uze prepis careve naredbe i s njom ode u Aziju gde pomoću te naredbe spase mnoge hrišćane.

Potom se vrati ponova u Rim. Kada nasta gonjenje od cara Marka Aurelija, on napisa drugu apologiju i uputi je caru.

Neki nečasni filosof Kriskent, cinik, iz zavisti ga optuži kao hrišćanina, te Justin dopade tamnice. Želeći smrt Justinu, a bojeći se da se ovaj kako na sudu ne opravda, Kriskent uluči priliku, te nekako otrova Justina u tamnici 166. godine.

Važno je napomenuti da je Sveti Justin filosof po blagoslovu Patrijarha Pavla ustanovljen kao zaštitnik advokata. Običaj nalaže da se ovog dana, kada proslavljamo svetog Justina mučenika i filosofa skoncentrišemo na samo jednu stvar a to je pravda. Budite pravični, budite ljudi - kao što nas je učio Patrijarh Pavle.