Kina sebe vidi kao deo Globalnog juga i kroz princip iskrenosti jača jedinstvo i saradnju sa zemljama u razvoju, štiteći zajedničke interese Globalnog juga u međunarodnim poslovima.
Suočena sa raznolikošću svetskih civilizacija, Kina predlaže unapređenje sprovođenja Inicijative za globalnu civilizaciju, promociju zajedničkih vrednosti čovečanstva, otvaranje nove faze kulturne razmene i ubrzanje razvoja i napretka ljudske civilizacije.
Inicijativa globalnog upravljanja pruža savremena rešenja za složene izazove
Bela knjiga ističe da se današnji svet suočava sa ozbiljnim i kompleksnim krizama i izazovima, zbog čega je potrebno efikasnije globalno upravljanje. Ukazuje se da „zakon džungle“ ozbiljno narušava međunarodnu vladavinu prava, te da je neophodno popuniti postojeće praznine u sistemu globalnog upravljanja. Ističe se i da glas zemalja Globalnog juga treba da bude snažnije zastupljen. U tom kontekstu, Inicijativa za globalno upravljanje predstavlja savremeni odgovor na aktuelne globalne izazove.
Inicijativa polazi od osnovnog principa očuvanja ciljeva i načela Povelje Ujedinjenih nacija i primene koncepta globalnog upravljanja zasnovanog na zajedničkim konsultacijama, zajedničkoj izgradnji i zajedničkoj podeli koristi. Ona iznosi pet ključnih koncepata: poštovanje suverene ravnopravnosti, jačanje međunarodne vladavine prava, sprovođenje multilateralizma, zagovaranje pristupa usmerenog na ljude i naglašavanje akcione orijentacije. Ovi koncepti, kako se navodi, adresiraju suštinske uzroke brojnih globalnih kriza i nude okvir za izgradnju pravednijeg i racionalnijeg sistema globalnog upravljanja.
Suverena ravnopravnost predstavlja osnovni princip sadržan u Povelji Ujedinjenih nacija i ključnu normu koja uređuje odnose među državama. Iako se države razlikuju po veličini, snazi i stepenu razvoja, sve su ravnopravne članice međunarodne zajednice, a njihov suverenitet i dostojanstvo moraju biti poštovani. Sve države imaju pravo da ravnopravno učestvuju u procesima odlučivanja, upravljanja i raspodele koristi.
Međunarodna vladavina prava predstavlja osnovnu garanciju globalnog upravljanja. Sistem zasnovan na pravu, kako se navodi, može obezbediti fer i stabilno razvojno okruženje, uspostaviti ravnotežu prava i obaveza i doprineti pravednijem međunarodnom poretku.
Multilateralizam je predstavljen kao ključni okvir za mir i razvoj, a multilateralni mehanizmi kao neophodni za rešavanje globalnih problema. Nijedna država ne može samostalno da se razvija izvan sistema globalnog upravljanja niti da obezbedi dugoročnu stabilnost bez međunarodne saradnje, pa se multilateralizam ističe kao jedini održiv pristup.
Dobrobit ljudi predstavlja centralno pitanje globalnog upravljanja, a narodi svih zemalja osnovne su učesnice i korisnice tog sistema. Samo upravljanje koje donosi konkretne koristi i stabilna očekivanja građanima može dobiti široku podršku i dugoročnu efikasnost.
Na kraju se ističe da snaga globalnog upravljanja dolazi iz prakse, da je ključ u akciji, a suština u rezultatima. Naglašava se da se vizije moraju sprovoditi kroz konkretne mere i zajedničke aktivnosti međunarodne zajednice, usmerene ka rešavanju realnih problema.