Treći toplotni talas ove godine počeo je u Srbiji, dok je u Evropi ovo već četvrti, izjavio je meteorolog Ivan Ristić za MONDO. Aktuelni talas prati ozbiljan nedostatak padavina širom kontinenta, kao i povećana opasnost od požara u područjima pogođenim sušom.
Kako je upozorio, u 99 odsto slučajeva požare izazivaju ljudi, a kada su vremenski uslovi povoljni za njihovo širenje, vatra se veoma teško kontroliše. Prema trenutnim prognozama, tokom avgusta će u čitavoj Evropi biti veoma malo padavina.
Najteži period počinje oko 5. avgusta
Od početka avgusta do 4. ili 5. u mesecu temperature u Srbiji kretaće se između 35 i 40 stepeni. Povremeno će duvati umeren jugoistočni vetar, koji će olakšavati isparavanje znoja i tako pomoći telu da se rashladi.
Međutim, prema Ristićevoj vremenskoj prognozi, pravi problemi počinju oko 5. avgusta, kada će vetar gotovo potpuno utihnuti ili postati promenljiv, dok će temperatura dodatno porasti.
Očekuje se niz od tri do četiri dana sa temperaturama višim od 40 stepeni u većini gradova. Najtoplije će biti u Vojvodini i mestima duž auto-puta E-75.
Iznad Vojvodine, severa Mađarske i dela Slavonije nalaziće se centar toplotne kupole vrelog vazduha iz Afrike. Taj vazduh ostaće "zaglavljen" između Dinarskih planina, Alpa i Karpata.
U Beogradu noću moguće oko 30 stepeni
Tropske noći već su počele, a najizraženije će biti u velikim gradovima. Ristić navodi da bi sredinom sledeće nedelje minimalna noćna temperatura u Beogradu mogla da bude oko 30 stepeni, što će znatno otežavati spavanje.
Građanima koji su u mogućnosti savetovao je da odu van urbanih sredina, najbolje na planine, gde su noći svežije i omogućavaju organizmu da se oporavi. Veliki gradovi će, kao takozvana toplotna ostrva, ostati pregrejani i nakon zalaska sunca.
Od 5. do 8. avgusta maksimalne temperature kretaće se od 37 do 42 stepena, dok se u Beogradu očekuje oko 41 stepen. Izostanak vetra dodatno će otežati hlađenje tela.
Poseban oprez potreban je zbog visokog UV zračenja. Na direktnom suncu subjektivni osećaj temperature može biti od pet do deset stepeni viši. Ukoliko u hladu bude 41 stepen, na suncu ili u automobilu temperatura može dostići i 48 stepeni.
Kada stiže osveženje?
Prema Ristićevoj prognozi, ovo će biti poslednji, ali ujedno i najjači toplotni talas ove godine sa temperaturama oko i iznad 40 stepeni. Nakon njega više se ne očekuju duži periodi tokom kojih bi temperatura danima prelazila 35 stepeni.
Kratkotrajni skokovi do 37 stepeni biće mogući pred nailazak frontova, ali ne i duži period ekstremnih vrućina kakav se očekuje početkom avgusta.
Slabljenje toplotne kupole i prodor nešto svežijeg vazduha očekuju se između 9. i 10. avgusta. To će doneti osveženje, ali ne i pravo zahlađenje, pa će temperature pasti na vrednosti između 30 i 35 stepeni.
Mogući su retki pljuskovi, ali meteorološki modeli trenutno najavljuju veoma malo padavina za veći deo Evrope jer nema značajnijih ciklona.
Tokom druge dekade avgusta vreme bi trebalo da postane znatno prijatnije, što će nagovestiti postepeni kraj najvrelijeg dela leta. Jače osveženje i normalizacija temperature očekuju se tek u trećoj dekadi meseca, kada bi slabiji prodori sa severozapada trebalo da donesu temperature između 26 i 31 stepen.
Dunav blizu istorijskog minimuma
Najtopliji deo leta očekuje se između 5. i 10. avgusta, nakon čega će toplotna kupola početi da slabi i biće prekinuta veza sa vrelim vazduhom iz Afrike.
Vreme će se postepeno normalizovati, ali će padavina i dalje biti veoma malo. Dunav se već nalazi blizu istorijskog minimuma, slično situaciji iz 1909. godine, koju su takođe obeležile velike vrućine.
Zbog sušnog i vrelog perioda koji predstoji, Ristić je upozorio da je od presudne važnosti racionalno trošiti vodu i biti maksimalno oprezan zbog požara, koji se u ovakvim uslovima šire izuzetno brzo.
Dunav obara negativne rekorde
Izuzetno nizak vodostaj trenutno je zabeležen na više deonica srednjeg i donjeg Dunava. Posebno teški uslovi vladaju u pojedinim delovima Hrvatske, Srbije, Bugarske i Rumunije, gde smanjena dubina plovnog puta negativno utiče na rečni saobraćaj.
"Plovila moraju značajno da smanje gaz i količinu tereta kako bi bezbedno prolazila kroz plitke deonice. U Srbiji su nadležni organi saopštili da zbog niskog vodostaja barže i tankeri koriste svega 30 do 40 odsto svoje uobičajene nosivosti“, precizirao je Aleksander u odgovoru Sekretarijata Dunavske komisije dostavljenom MONDU.
"Dalji razvoj situacije u velikoj meri zavisi od količine padavina u slivu Dunava. Očekuje se samo ograničeno, kratkotrajno poboljšanje zahvaljujući padavinama u gornjem toku reke, dok ukupna situacija sa niskim vodostajem i dalje predstavlja razlog za zabrinutost“, navedeno je takođe u odgovoru Sekretarijata Dunavske komisije.
BONUS VIDEO:
(MONDO)