Godinama smo navikli da sa svakom novom generacijom elektronskih uređaja dobijamo bolje performanse po istoj ili čak nižoj ceni. Proizvođači su uspevali da ponude snažnije procesore, više memorije i naprednije funkcije, a da pritom cene novih modela ostanu na nivou prethodnih generacija.
Međutim, poslednjih godina taj trend se menja. U IT industriji sve češće se govori da bi elektronika mogla da nastavi da poskupljuje, a iza toga stoje dva ključna razloga.
Prvi je činjenica da savremeni uređaji obrađuju i čuvaju višestruko više podataka nego pre samo nekoliko godina.
Drugi je sve veća globalna potražnja za memorijskim čipovima. Oni su danas neophodni u gotovo svim elektronskim uređajima, ali najveći deo novih proizvodnih kapaciteta odlazi na potrebe data centara koji pokreću sisteme veštačke inteligencije. Zbog toga memorijski čipovi postaju sve traženiji, a samim tim i skuplji.
Prvi razlog: Danas sve troši mnogo više memorije nego pre samo nekoliko godina
Pre samo nekoliko godina većina korisnika gledala je video sadržaje u HD rezoluciji. Danas su Full HD i 4K postali standard.
Fotografije koje pravimo mobilnim telefonima višestruko su veće nego ranije, video snimci zauzimaju mnogo više prostora, a aplikacije postaju sve zahtevnije.
To znači da proizvođači u gotovo svaki novi uređaj ugrađuju više RAM memorije i veće kapacitete za skladištenje podataka.
Ovaj trend nije vidljiv samo kod telefona i računara.
Set-top box uređaji, koje većina korisnika povezuje isključivo sa prijemom televizijskog signala, danas raspolažu RAM memorijom i internim skladišnim prostorom poput drugih pametnih uređaja. RAM omogućava nesmetan rad operativnog sistema, aplikacija i streaming servisa, dok se u internoj memoriji čuvaju operativni sistem, instalirane aplikacije i korisnički podaci. Kako sve više korisnika koristi platforme poput Netflixa, YouTube-a ili IPTV servisa, a sadržaj se emituje u sve višim rezolucijama, potrebe ovih uređaja za memorijom kontinuirano rastu.
Drugim rečima, uređaji koje svakodnevno koristimo danas obrađuju i do nekoliko puta više podataka nego pre samo nekoliko godina, zbog čega zahtevaju sve više memorije – a da toga nismo ni svesni.
Kako su porasli zahtevi za memorijom?
Primer Pre - oko 5 godina - Danas
Fotografija sa telefona 2–4 MB 10–25 MB
Minut 4K videa retko korišćen oko 350–500 MB
Memorija telefona 64 GB standard 128–256 GB standard
Film preko set-top box uređaja HD oko 6 GB 4K 14–16 GB
Drugi razlog: Veštačka inteligencija troši ogromne količine memorije
Drugi razlog dolazi iz potpuno drugog pravca.
Nikada u istoriji nije postojala veća potražnja za memorijskim čipovima nego danas.
Razvoj veštačke inteligencije zahteva ogromne data centre koji svakodnevno obrađuju nezamislive količine podataka. Za njihov rad potrebni su memorijski čipovi iste vrste kakvi se ugrađuju i u potrošačku elektroniku.
Kako je potražnja naglo porasla, proizvođači čipova sve više kapaciteta usmeravaju upravo ka AI infrastrukturi, dok memorija za telefone, računare, televizore i druge uređaje postaje skuplja.
Posledice su već vidljive.
Analitičke kuće poput IDC-a i TrendForce upozoravaju da će cene memorijskih čipova ostati povišene i tokom narednog perioda, što znači da će proizvođači elektronike imati sve veće troškove proizvodnje.12
Šta to znači za potrošače?
Kada se spoje ova dva trenda – uređaji koji zahtevaju sve više memorije i rast cena memorijskih čipova zbog razvoja veštačke inteligencije – rezultat je gotovo neizbežan.
Telefoni, računari, televizori, gejming konzole, set-top box uređaji, ruteri, pametni satovi i brojni drugi elektronski uređaji postaće skuplji za proizvodnju, a deo tih troškova gotovo sigurno će biti prenet na krajnje kupce.
Drugim rečima, elektronika više ne poskupljuje samo zato što dobija nove funkcije. Poskupljuje zato što svet proizvodi i obrađuje više podataka nego ikada ranije, dok istovremeno raste globalna borba za memorijske čipove koji su postali jedan od najvrednijih resursa savremene ekonomije.