Srpska pravoslavna crkva 29. avgusta proslavlja Nerukotvorenu ikonu Gospoda Isusa Hrista, poznatu i kao Nerukotvoreni obraz Hristov.
Toga dana obeležava se uspomena na prenos ove svetinje iz Edese u Carigrad 944. godine. Prema crkvenom predanju, lik Isusa Hrista nije naslikala ljudska ruka, već je na čudesan način ostao utisnut na platnu.
Crkva 29. avgusta proslavlja i Svetog Jevstatija Drugog, arhiepiskopa srpskog, Prepodobnog Romana, Prepodobnog Rafaila Banatskog, Svetog mučenika Diomida i Prepodobnog Joakima Osogovskog.
Kako je nastala Nerukotvorena ikona?
Prema predanju koje je sačuvano u žitijima svetih, u sirijskom gradu Edesi živeo je knez Avgar, koji je bolovao od teške i neizlečive bolesti.
Kada je čuo za Isusa Hrista i čuda koja je činio, poslao mu je pismo sa molbom da dođe u Edesu i izleči ga. Sa pismom je poslao i slikara Ananiju, kojem je naredio da naslika Hristov lik ukoliko Isus ne bude mogao da dođe.
Ananija je pokušao da naslika Hristovo lice, ali, prema predanju, u tome nije uspevao. Isus je zatim zatražio vodu, umio lice i obrisao ga platnom, nakon čega je na tkanini ostao njegov lik.
Platno je poslato knezu Avgaru, koji se nakon što ga je primio i poklonio mu se delimično izlečio. Predanje navodi da je potpuno ozdravio nakon što ga je krstio Sveti apostol Tadej.
Avgar je potom Nerukotvorenu ikonu postavio iznad gradske kapije Edese i naredio da joj se stanovnici ukazuju poštovanje.
Svetinja preneta u Carigrad
Ikona je kasnije, zbog opasnosti da bude uništena, zazidana iznad gradske kapije, a mesto na kojem se nalazila vremenom je zaboravljeno.
Nakon što je ponovo pronađena, vekovima je čuvana u Edesi. Godine 944. preneta je u Carigrad, gde je svečano dočekana i položena u crkvu Presvete Bogorodice.
U znak sećanja na taj događaj ustanovljeno je praznovanje Nerukotvorenog obraza Gospoda Isusa Hrista 16. avgusta po starom, odnosno 29. avgusta po novom kalendaru.
Nakon što su krstaši 1204. godine osvojili i opljačkali Carigrad, pouzdani tragovi o sudbini svetinje se gube.
Da li se posti 29. avgusta?
Praznik 2026. godine pada u subotu i nije posan. Gospojinski post završava se dan ranije, 28. avgusta, na praznik Uspenja Presvete Bogorodice, odnosno Veliku Gospojinu.
Vernici praznik mogu da obeleže odlaskom na liturgiju, molitvom i iskazivanjem poštovanja prema ikonama, koje u pravoslavnoj veri ne predstavljaju ukras, već vidljivi izraz vere i podsećanje na ličnost koja je na njima prikazana.
BONUS VIDEO: