- Seoski turizam u Srbiji beleži rast, a poseta domaćinstvima porasla je 50 odsto; najtraženiji su Zlatibor, Tara, Vojvodina i Šumadija. Država je za 2026. izdvojila 150 miliona dinara, uz podsticaje do 2,9 miliona po projektu.
- Cene etno-kuća i kompleksa veoma su različite: od 180.000 evra za manje imanje do gotovo milion evra za objekte na atraktivnim lokacijama, dok su kupci najčešće dijaspora, gradski parovi i investitori.
Dok gradsku vrevu i letnje gužve sve više zamenjuju mir, priroda i domaća hrana, seoski turizam u Srbiji beleži rast interesovanja. Od Zlatibora i Tare do vojvođanskih salaša, turisti sve češće biraju kraće odmore u ruralnim sredinama, a za noćenje mogu izdvojiti od nekoliko hiljada dinara po osobi do više desetina evra za ceo objekat. Prema podacima Ministarstva za turizam i omladinu, poseta seoskim turističkim domaćinstvima porasla je 50 odsto u odnosu na ranije godine.
Potencijal postoji širom Srbije, a posebno u područjima kao što su Šumadija, Zapadna Srbija, Vojvodina, okolinu Zlatibora, Homolje, Stara planina i Pešterska visoravan. Ponuda se razlikuje od kraja do kraja, od salaša i vinskih ruta u Vojvodini do planinskih domaćinstava i tradicionalne hrane u brdsko-planinskim krajevima.
Država trenutno dodatno podržava ovaj sektor. U 2026. godini za podsticanje razvoja i unapređenja ruralnog turizma i ugostiteljstva bilo je opredeljeno 150 miliona dinara, uz maksimalan iznos podsticaja od 2,9 miliona dinara po projektu za prihvatljive korisnike.
Zahtev mogu podneti:
- privredna društva, druga pravna lica ili preduzetnici (salaši, etno kuće, seoska domaćinstva) koji su na dan podnošenja zahteva evidentirani u sistemu e-Turista
- fizička lica sa seoskim turističkim domaćinstvom, evidentirana u sistemu e-Turista.
Takođe, u septembru 2026. predstavljena je nacionalna digitalna platforma "Sela Srbije“, čiji je cilj promocija seoskog turizma i povezivanje domaćina, lokalnih proizvođača i turista.
Za razvoj sektora važna je i nova Strategija razvoja turizma Srbije 2026–2030, koja među ciljevima naglašava održiv, inovativan i konkurentan turizam i povezivanje prirodnih, kulturnih i drugih turističkih vrednosti
Sve je više oglasa u kojima se prodaju apartmani ili seoska domaćinstva i etno kompleksi. Prema podacima portala 4zida, rasponi cena po kojima se ova imanja nude su ogromni. Etno kuće se mogu kupiti i za 180.000 evra, dok ugostiteljski kompleksi ponekad dostižu i milionske iznose.
Na portalu 4zida.rs su objavljeni oglasi u kojima se u okolini Šapca prodaje etno kompleks za oko 700.000 evra. Na auto-putu Beograd-Zagreb salaš sa šest montažnih kućica od po 25 kvadrata, kao i dve komforne zidane kuće, spremne za život ili izdavanje.
Na Zlatiboru je u ponudi krčma sa šest smeštajnih jedinica za 950.000 evra. U Turiji se prodaje etno kompleks sa dva restorana, apartmanima i bazenom za 750.000 evra. Na prodaju je i etno kompleks u okolini Aleksandrovca, smešten tik uz sopstveno jezero, za 180.000 evra. To je cena za koju se u Beogradu jedva može kupiti prosečan stan od 50 kvadrata.
U Srbiji je prema dostupnim podacima registrovano oko 1.600 seoskih turističkih domaćinstava.
Orijentacione cene za Vojvodinu idu od 20.000 evra za kuću za rušenje ili temeljan remont. Cene za solidno seosko domaćinstvo spremnog za goste ide od 120.000 do 250.000 evra. Etno-kompleksi sa bazenom uglavnom ne mogu da se kupe za manje od 300.000 evra.
Najveća potražnja za etno-kompleksima su na Fruškoj Gori, zatim selima oko Zrenjanina, Kikinde, Alibunara, Bele Crkve, Plandišta, kao i salaši u okolini Sombora, Subotice i Bačke Topole, u Mačvi, južnoj, istočnoj i jugoistočnoj Srbiji.
Najtraženiji krajevi za seoski turizam
Najtraženiji su krajevi koji kombinuju prirodu, dobru saobraćajnu povezanost i autentičnu ponudu:
- Zapadna Srbija - Zlatibor, Tara, Zlatar, okolna sela i područje Drine
- Vojvodina - salaši oko Novog Sada, Subotice, Palića i Sombora
- Šumadija - etno-sela i domaćinstva u okolini Kragujevca, Aranđelovca i Topole
- Istočna Srbija - Rtanj, Homolje i okolna sela
- Golija i Ivanjica - planinska domaćinstva, priroda i tradicionalna hrana
Oni koji se bave seoskim turizmom navode da je radna snaga najveći problem, jer je teško naći nekoga ko će da sprema, kuva i dočekuje goste u selu od 300 stanovnika. Dodatni problem je i što sezona ne traje tokom cele godine.
Ko su kupci etno-kompleksa?
Među kupcima etno kompleksa je dijaspora - Austrija, Nemačka, Švajcarska, a u poslednje vreme i Kanada i Australija, kao i gradski parovi, koji imaju od 35 do 50 godina i traže drugu kuću koja se bar delimično sama izdržava kroz izdavanje. Ima i malih investitora koji izlaze iz stanova, jer je prinos od kratkoročnog izdavanja u gradu ograničen zbog konkurencije, pa traže nešto sa manjom konkurencijom. A tu su i ugostitelji koji šire posao ili sele koncept iz grada u prirodu, kao i stranci - Rusi, Ukrajinci, Slovenci.
Kupcima su, međutim, važniji lokacija i infrastruktura nego sama kuća. Dobar prilaz, asfaltni put, struja, voda, internet, čist vlasnički status, pogled, blizina reke, jezera ili potoka i kvalitetno okruženje mogu značajno uticati na vrednost.
Za objekte koji treba da budu profitabilni važna je i udaljenost od velikih gradova. Prema proceni sagovornika, idealne su lokacije udaljene oko 45 do 60 minuta od Beograda ili Novog Sada, jer takva mesta mogu privući goste na vikend ili kraći odmor.
Cene boravka u etno-kompleksima dosta zavise od lokacije, sezone i nivoa opremljenosti. U pojedinim seoskim domaćinstvima u zapadnoj Srbiji polupansion se kreće oko 2.500–4.500 dinara po osobi; na vojvođanskim salašima cene su približno 4.000–7.000 dinara po osobi sa polupansionom; Na pojedinim destinacijama mogu se pronaći i jednostavniji smeštaji za 20–35 evra po noćenju, dok se cela kuća ili luksuznija brvnara može izdavati za 50–100 evra i više po noći.
BONUS VIDEO:
(Euronews/Mondo)