- Srpska pravoslavna crkva 28. septembra obeležava Svetog velikomučenika Nikitu, koji je stradao 372. godine zbog otvorenog protivljenja progonu hrišćana.
- Istog dana praznuje se i Sveti Josif Temišvarski, mitropolit poznat po molitvi, duhovnom životu i brizi o vernicima.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 28. septembra obeležavaju Svetog velikomučenika Nikitu, hrišćanskog svetitelja i mučenika iz 4. veka. Istog dana u crkvenom kalendaru obeležava se i Sveti Josif Temišvarski.
Sveti Nikita poticao je iz gotskog naroda, a hrišćanskom učenju podučavao ga je episkop Teofil Gotski, učesnik Prvog vaseljenskog sabora.
Prema crkvenom predanju, u vreme kada je gotski vladar Atanarik počeo progon hrišćana, Nikita mu se otvoreno suprotstavio i osudio progon i nasilje nad vernicima. Zbog toga je bio izložen mučenju, ali nije želeo da se odrekne hrišćanske vere.
Predanje navodi da je uz sebe nosio ikonu Presvete Bogorodice sa Hristom, nakon što mu se Bogorodica javila i pružila utehu tokom stradanja.
Na kraju je osuđen na smrt i bačen u vatru. Prema žitiju, njegovo telo ostalo je nepovređeno, a njegov prijatelj Marijan kasnije ga je preneo iz gotske zemlje u Kilikiju, u grad Mopsuest. Tamo je podignuta crkva posvećena Svetom Nikiti, u koju su položene njegove mošti.
Sveti velikomučenik Nikita stradao je 372. godine.
Ko je bio Sveti Josif Temišvarski?
Srpska pravoslavna crkva 28. septembra obeležava i Svetog Josifa Novog Temišvarskog, mitropolita koji je ostao upamćen po duhovnom životu, molitvi i brizi o vernicima.
Rođen je u 16. veku, a veliki deo života proveo je kao monah. Kasnije je postavljen za temišvarskog mitropolita. U crkvenom predanju posebno mesto zauzimaju priče o njegovoj pomoći ljudima i čudima koja mu se pripisuju.
Poslednje godine života proveo je u manastiru Partoš, gde se povukao nakon službe na mestu mitropolita. Sveti Josif Temišvarski poštuje se kao jedan od značajnih pravoslavnih svetitelja Banata.
Narodni običaji za 28. septembar
Poslednji dani septembra tradicionalno su bili važan period za domaćinstva jer se završavaju veliki jesenji poslovi i priprema za hladnije mesece.
Prema narodnom običajnom kalendaru, ovo je vreme kada bi pripremanje zimnice trebalo privoditi kraju. Povrće i voće koje je sazrelo tokom leta i početkom jeseni tradicionalno se ostavlja za zimu, dok se domaćinstva pripremaju za dolazak hladnijeg vremena.
BONUS VIDEO: