Ovi radnici u Srbiji mogu ranije u penziju, a nisu policajci ni vatrogasci: Godina rada računa im se i do 18 meseci

Zaposleni na određenim teškim, opasnim i po zdravlje štetnim poslovima u Srbiji mogu da ostvare pravo na beneficirani radni staž, ali pod propisanim uslovima. Dodajte MONDO u vaš Google izbor
Foto: MONDO/uroš arsić/stefan stojanović
  • Beneficirani radni staž u Srbiji omogućava raniji odlazak u penziju za poslove koji su naročito teški, opasni ili štetni, a godina rada može da se računa kao 14, 15, 16 ili 18 meseci.
  • Pravo važi samo za konkretna radna mesta iz propisa, među kojima su rudarstvo, metalurgija, energetika, zdravstvo, saobraćaj, policija, vojska i pojedini umetnički poslovi.
  • Za priznavanje je uglavnom potrebno najmanje 10 godina efektivnog rada, dok se uslovi i uvećanje mogu proveriti kod Fonda PIO.

Pojedini zaposleni u Srbiji mogu da ostvare pravo na raniji odlazak u penziju zahvaljujući beneficiranom radnom stažu, odnosno stažu osiguranja koji se računa sa uvećanim trajanjem. To znači da se jedna godina provedena na određenim radnim mestima može računati kao 14, 15, 16, pa čak i 18 meseci staža.

Ovo pravo namenjeno je zaposlenima koji obavljaju naročito teške, opasne i po zdravlje štetne poslove, kao i onima koji zbog prirode svog zanimanja ne mogu uspešno da obavljaju profesionalnu delatnost nakon određenih godina života.

Prema podacima Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje, stepen uvećanja zavisi od težine, opasnosti i štetnosti rada, a može iznositi najviše 50 odsto.

Koja zanimanja imaju pravo na beneficirani radni staž?

Pravo na beneficirani radni staž ne ostvaruju automatski svi zaposleni u određenoj profesiji, već isključivo oni koji rade na poslovima obuhvaćenim odgovarajućim propisima.

Među delatnostima u kojima postoje takva radna mesta nalaze se rudarstvo, metalurgija, energetika, hemijska industrija, zdravstvo, saobraćaj, kao i pojedine druge industrijske i umetničke delatnosti.

Na spisku su, između ostalih, određeni rudari koji rade u jamama, radnici u livnicama i železarama, kontrolori letenja, pojedini zdravstveni radnici, ali i profesionalni baletski igrači.

Pravo na staž sa uvećanim trajanjem imaju i određene kategorije zaposlenih u policiji, vojsci i drugim službama, prema posebnim zakonskim odredbama.

Važno je da samo zaposlenje u bolnici, rudniku, fabrici ili državnoj službi nije dovoljno za ostvarivanje ovog prava. Presudno je konkretno radno mesto i stepen uvećanja koji je za njega propisan.

Nova radna mesta obuhvaćena izmenama u 2026. godini

Pravilnik o radnim mestima na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem izmenjen je tokom 2026. godine. Izmene su objavljene u "Službenom glasniku RS", broj 25/2026, od 18. marta.

Njima su, između ostalog, obuhvaćeni određeni poslovi u crnoj metalurgiji, energetici i drugim industrijskim delatnostima, uz preciziranje stepena uvećanja staža.

Jedna od novina odnosi se na radnike koji obavljaju poslove na visini uz korišćenje alpinističkog užeta. Za ovo radno mesto propisano je da se 12 meseci efektivnog rada računa kao 16 meseci staža osiguranja.

Izmene se odnose i na pojedine poslove u toplim valjaonicama i pogonima za pocinkovanje, gde se, zavisno od radnog mesta, godina rada računa kao 14 ili 15 meseci staža.

Detaljan spisak zanimanja i odgovarajućih stepena uvećanja dostupan je u važećem pravilniku objavljenom u Pravno-informacionom sistemu Republike Srbije.

Koliko se uvećava radni staž?

U zavisnosti od vrste posla, 12 meseci efektivnog rada može se računati kao 14, 15, 16 ili 18 meseci staža osiguranja.

Na primer, zaposleni kome se godina rada računa kao 15 meseci za četiri godine efektivnog rada ostvaruje pet godina staža osiguranja.

Za pojedine poslove u jamskoj eksploataciji uglja propisano je i najveće uvećanje, odnosno 12 meseci rada računa se kao 18 meseci staža.

Isti stepen uvećanja predviđen je i za profesionalne baletske igrače, prema važećem pravilniku.

Koliko ranije može da se ode u penziju?

Beneficirani radni staž može omogućiti i snižavanje starosne granice za odlazak u penziju, ali to ne znači da svi zaposleni sa ovim pravom automatski odlaze u penziju ranije.

Prema objašnjenju Fonda PIO, potrebno je da zaposleni ima najmanje 10 godina rada na poslovima sa uvećanim stažom, kao i da najmanje dve trećine ukupnog staža osiguranja čini staž ostvaren na takvim radnim mestima.

Starosna granica se, u zavisnosti od stepena uvećanja, snižava za jednu godinu:

  • Za svakih pet godina rada ako se 12 meseci računa kao 14.
  • Za svake četiri godine rada ako se 12 meseci računa kao 15.
  • Za svake tri godine rada ako se 12 meseci računa kao 16.
  • Za svakih godinu i šest meseci rada ako se 12 meseci računa kao 18.

Konačno pravo na penziju zavisi od ukupnog staža, godina života i ostalih zakonskih uslova.

Koji uslovi moraju da budu ispunjeni?

Prema pravilima Fonda PIO, za priznavanje staža sa uvećanim trajanjem po osnovu naročito teških, opasnih i štetnih poslova potrebno je najmanje 10 godina efektivnog rada na odgovarajućim radnim mestima.

Izuzetak postoji za osiguranike kojima je utvrđena invalidnost, kada je propisani minimum pet godina.

Staž se uvećava isključivo za vreme koje je zaposleni efektivno proveo na poslovima za koje je predviđeno ovo pravo.

Zakon takođe predviđa posebne kategorije osiguranika kojima se staž računa sa uvećanim trajanjem, uključujući određene osobe sa invaliditetom i propisanim zdravstvenim stanjima.

Kako proveriti da li imate beneficirani radni staž?

Zaposleni koji nisu sigurni da li imaju pravo na beneficirani radni staž mogu da provere podatke kod Republičkog fonda PIO.

Najvažnije je utvrditi da li je njihovo radno mesto obuhvaćeno važećim propisima, koji stepen uvećanja je predviđen i da li su odgovarajući periodi osiguranja evidentirani.

Informacije o stažu osiguranja i uslovima za ostvarivanje prava na penziju dostupne su na zvaničnom sajtu Fonda PIO.

BONUS VIDEO: 

This browser does not support the video element.

PODNEVNI DNEVNIK 22.10.2026. Izvor: Kurir TV