- Orijentalni stršljen širi se Slovenijom i Dalmacijom, a u Kopru je pronađeno 26 gnezda u fasadama i kamenim zidovima zgrada.
- Stručnjak Vladica Stanković kaže da je ova vrsta opasnija od evropske, jer ima jači otrov i može izazvati anafilaktički šok i gušenje.
- Zbog toplije klime i klimatskih promena postoji realna mogućnost da se stršljen uskoro pojavi i u Srbiji.
Za razliku od evropskog stršljena na kog smo navikli, u Evropu sve češće prodiru invazivne vrste poznate kao orijentalni stršljeni, koji predstavljaju ogromnu pretnju za medonosne pčele i pčelarstvo.
Ova opasna vrsta sada se ubrzano širi našim regionom, a glavna žarišta zabeležena su u Sloveniji i u Dalmaciji.
U Sloveniji je ovaj insekt već uspostavio trajnu i samoodrživu populaciju. Istraživači iz Grčke i Slovenije objavili su u naučnom časopisu "BioInvasions Records" rezultate istraživanja koji potvrđuju da se orijentalni stršljen (Vespa orientalis) odomaćio na slovenačkom primorju. Morfološke i genetičke analize potvrdile su vrstu, a naučnici su na području Kopra otkrili čak 26 gnezda. Prisustvo matica sposobnih za osnivanje novih kolonija dokazalo je da se insekt tu trajno nastanio.
Posebno zabrinjava to što su se sva otkrivena gnezda nalazila u šupljinama kamenih zidova i fasada zgrada, na visini od dva do šest metara. To pokazuje da ovaj stršljen ne traži isključivo prirodna staništa, već se uspešno prilagođava životu u neposrednoj blizini ljudi i koristi pukotine u urbanim sredinama.
Istovremeno, orijentalni stršljen privukao je veliku pažnju i u Hrvatskoj. Nakon što je prošlog leta jedan primerak otkriven u kamenolomu u blizini Kaštela, ovaj insekt ponovo je uzbunio Dalmaciju pošto je snimljen i u samom centru Splita.
Njegovo ubrzano učvršćivanje duž jadranske obale, u kombinaciji sa sve toplijim letima i izrazito blagim zimama, otvara ozbiljno pitanje da li bi ova invazivna vrsta već u narednim godinama mogla da se pojavi i u Srbiji.
O ovoj pojavi razgovarali smo sa Vladicom Stankovićem iz udruženja "Poskok", najpoznatijim srpskim zmijolovcem koji se bavi i bezbednim uklanjanjem stršljena, koji je za MONDO objasnio razliku između evropskih i orijentalnih stršljena, kolika su pretnja i da li postoji mogućnost da se pojave i u Srbiji.
"Verovatno su tamo zbog toplije klime"
"Razlikuju se po tome što evropski imaju 1.000 jedinski u samom leglu, evropski su manji i veličine su do pet centimetara", započepo je Vladica.
On nam je otkrio i koliku pretnju predstavljaju orijentalnii stršljeni.
"Jesu opasniji jer im je otrov znatno jači, a ubrizgavaju i veću količinu toksina. Vrlo lako može doći do anafilaktičkog šoka, jer je veliki broj ljudi alergičan. Ove godine zabeležili smo dosta takvih reakcija, s tim što one ne nastaju samo od stršljena, već i od uboda osa i pčela", objasnio je Stanković
Vladica je detaljno objasnio kada zapravo počinje sezona stršljena, u kom periodu je rizik od uboda najveći i kako izgleda njihov ciklus razmnožavanja:
"Oni se najčešće pojavljuju sa prvim lepim danima, od početka proleća, kada se bude iz hibernacije i traže pogodno mesto za formiranje legla. Kada matica napravi prve čaure, polaže larve od svega dva milimetra, koje tu nastavljaju da rastu. Najčešće se nastanjuju u krovnim konstrukcijama i šupljim stablima", navodi Stanković.
Osvrnuo se i na situaciju u Sloveniji i Dalmaciji, naglasivši zašto su se pojavili baš u tim krajevima:
"Verovatno su tamo zbog znatno toplije klime. Čim temperature padnu, radilice uginu i preživi samo matica, pa legla ostaju prazna. Međutim, čim ponovo otopli i temperature porastu, one se aktiviraju, formiraju nova legla i ciklus kreće ispočetka", rekao je on za MONDO.
Na pitanje postoji li realna mogućnost da se ova vrsta uskoro pojavi i u Srbiji, Vladica odgovara bez dileme:
"Sve zavisi od toga koliko će im prijati naša klima. Ipak, uz klimatske promene, sve više temperature i duže periode toplog vremena, uslovi im postaju sve pogodniji. Velika je verovatnoća da će nastaviti da se šire, pitanje je samo vremena kada će stići kod nas. Što se tiče rizika, on je ogroman i često dolazi do smrtnih ishoda, a sve zavisi od toga koliko je organizam osetljiv na otrov. Ljudi najčešće stradaju od anafilaktičkog šoka; tada nastupa gušenje, često nema dovoljno vremena da se stigne do zdravstvene ustanove i tada dolazi do fatalnog ishoda", zaključio je Stanković.
Ubod može da bude i fatalan
Orijentalni stršljen je gotovo identične veličine evropskom stršljenu na koga smo navikli, ali je potpuno drugačije boje. Posebno su aktivni i opasni na jesen kada je povećana mogućnost napada.
Građani nikada ne bi trebalo da prilaze gnezdima ili da pokušavaju sami da uklone stršljene.
Ubod orijentalnog stršljena može izazvati ozbiljne alergijske reakcije, a u teškim slučajevima i smrt. Stručnjaci upozoravaju da je nakon uboda važno odmah oprati područje sapunom i vodom, naneti antiseptik, a zatim staviti hladni oblog.
BONUS VIDEO:
(MONDO)