Čeka li nas zima kakvu dugo nismo imali? Meteorolozi upozorili na polarni vorteks i redak fenomen

Polarni vorteks slabi, što može doneti naglo zahlađenje u Evropi i Severnoj Americi. Dodajte MONDO u vaš Google izbor
Foto: MONDO/Stefan Stojanović
  • Polarni vorteks oslabio je neuobičajeno rano, a zapadni vetrovi oko Severnog pola promenili su smer prvi put otkako postoje merenja, od 1958. godine.
  • Takav poremećaj može da spusti hladan arktički vazduh ka Evropi, Severnoj Americi i Aziji, ali ne znači automatski da sledi izrazito hladna zima.

Polarni vrtlog ili vorteks je ogromni sistem hladnog vazduha i jakih vetrova koji kruži oko Severnog pola, na visini od oko 10 do 50 kilometara iznad površine Zemlje. Taj vrtlog zadržava hladni arktički vazduh iznad polarnih područja, pa kad je vorteks stabilan i snažan, hladnoća uglavnom ostaje "zarobljena" na severu. Međutim, kada vrtlog oslabi ili se poremeti, hladni vazduh može da se spusti prema jugu, što za delove Evrope, Severne Amerike i Azije znači naglo zahlađenje.

Takav poremećaj, odnosno slabljenje vorteksa, događa se svake godine, ali se ove godine dogodio neobično rano. Kako su uočili meteorolozi, jaki zapadni vetrovi koji inače kruže oko Severnog pola promenili su smer, što je najraniji takav slučaj otkako postoje merenja – a to znači od 1958. godine. Prošli put je nešto slično zabeleženo 28. novembra 1968. i ponovo 2025. godine, piše Financial Times.

Naučnici smatraju da je reč o izuzetnom meteorološkom događaju, ali još ne mogu tačno da kažu kakve će to posledice imati na zimu na severnoj hemisferi.

"To je možda još jedan primer u kojem se atmosferski sistemi Zemlje ponašaju na načine kakve dosad nismo videli", rekao je Tim Stokdejl, glavni naučnik Evropskog centra za srednjoročne vremenske prognoze (ECMWF).

Kako dolazi do poremećaja?

Jedan od glavnih uzroka slabljenja polarnog vorteksa je fenomen poznat kao naglo stratosfersko zagrevanje. Reč je o pojavi tokom koje temperatura u stratosferi, visoko iznad Arktika, naglo poraste za samo nekoliko dana. Zbog toga slabe zapadni vetrovi koji okružuju pol, a vrtlog se može pomeriti, deformisati, podeliti na više delova ili čak promeniti smer u kojem se vrti, piše Deutsche Welle.

Poremećaj može uticati i na mlaznu struju, pojas snažnih vetrova u nižim delovima atmosfere koji razdvaja hladan arktički vazduh od toplijeg vazduha s juga. Kada se njeno strujanje promeni, hladni vazduh može da prodre prema jugu. Nedelju ili dve nakon takvog događaja, promene se mogu osetiti i na tlu.

Ovakvi poremećaji inače su češći u januaru i februaru, pa je upravo zato ovogodišnji događaj posebno neobičan. Naučnici još istražuju zašto je došlo do tako ranog slabljenja vorteksa.

Neki smatraju da je razlog tome snažni El Ninjo, klimatski fenomen povezan sa zagrevanjem površinskih voda u tropskom delu Tihog okeana. On menja obrasce padavina i stvara atmosferske talase koji mogu da putuju prema Arktiku i utiču na stabilnost polarnog vorteksa.

Britanski Met Office upozorio je da su ta dva fenomena možda povezana, ali naučnici kažu da El Ninjo sam po sebi verovatno nije razlog zašto je polarni vorteks ove godine tako rano oslabio.

Još jedan od mogućih razloga je i neuobičajeno topao okean severno od Skandinavije i zapadne Rusije. Prema nekim istraživanjima, zbog smanjivanja površine morskog leda na tom području, okean u atmosferu ispušta više toplote, što takođe može da poremeti polarni vorteks, piše Reuters.

Da li to znači da nas čeka veoma hladna zima?

Možda, ali ne sigurno. Naime, slabljenje polarnog vorteksa povećava mogućnost prodora hladnog vazduha prema jugu, ali to samo po sebi ne znači da će cela Evropa ili Severna Amerika imati izrazito hladnu zimu. Kakva će zima biti zavisi i o drugim atmosferskim pojavama koje mogu pojačati ili ublažiti posledice poremećaja vorteksa.

Istraživanja pokazuju da nakon otprilike dve trećine slučajeva naglog zagrevanja stratosfere u severnoj i severozapadnoj Evropi slede hladniji i sušniji vremenski uslovi od uobičajenih.

To se već događalo u prošlosti. Jedan od poznatijih primera je takozvana "Zver s istoka", koja je početkom 2018. donela vrlo niske temperature u centralnu i zapadnu Evropu. Poremećaj polarnog vorteksa doprineo je i ledenom talasu u američkoj saveznoj državi Teksas u februaru 2021, kada su izrazito niske temperature koje su trajale više dana izazvale velike prekide snabdevanja električnom energijom i odnele stotine života.

Zbog ovogodišnjeg događaja mogla bi se povećati i mogućnost snega u narednim nedeljama. Ipak, s obzirom na to da se poremećaj dogodio tako rano, vazduh koji se spušta s Arktika još nije toliko hladan kao što će biti kasnije tokom zime. Naučnici upozoravaju i da bi se tokom zime mogao dogoditi novi talas stratosferskog zagrevanja, što bi dodatno zakomplikovalo vremenske prilike.

Osim hladnoće, poremećaj može doneti i sušnije vreme u severnim područjima, a to bi, nakon sušnog i vrućeg leta, moglo dodatno otežati obnavljanje zaliha vode u akumulacijama i poljoprivrednom zemljištu.

Naučnici zasad nemaju jasne dokaze da su klimatske promene uticale na polarni vorteks. Njegova snaga prirodno znatno varira iz godine u godinu i iz decenije u deceniju. Ipak, neka istraživanja ukazuju na to da su zagrevanje Arktika i češći poremećaji vorteksa povezani, ali je ta veza još predmet naučnih rasprava i potrebna su dodatna posmatranja da bi se pretpostavka potvrdila.

BONUS VIDEO:

This browser does not support the video element.

Kada će da padne prvi sneg? Ivan Ristić za Kurir izneo detaljnu vremensku prognozu Izvor: Kurir televizija

(Jutarnji/MONDO)