Podaci o krivičnim delima koja su počinili strani državljani u Hrvatskoj pokazuju da kriminalci iz susedstva, najviše iz BiH i Srbije, deluju "sve progresivnije na teritoriji Hrvatske", piše "Jutarnji list". Iz policije upozoravaju da se povećani porast kriminalnog turizma može očekivati u letnjim mesecima, kada se otvara sezona i za hiljade lopova, pljačkaša i prevaranata iz susedstva.
Podaci o krivičnim delima koja su počinili strani državljani pokazuju da kriminalci iz susedstva, najviše iz BiH i Srbije, deluju "sve progresivnije na teritoriji Hrvatske", piše "Jutarnji list"
Policijske statistike beleže, naime, izraženu migraciju kriminalaca iz susednih država.
Jednim delom reč je o saradnji zločinačkih organizacija s područja bivše Jugoslavije, koje deluju "korporativno" i u širokom radijusu od Vardara pa do Triglava, ali u većini slučajeva se radi o vikend-kriminalu, koji čine hiljade individualnih prjestupnika u potrazi za svojim mestom pod hrvatskim suncem. Posebno letnjim…
Prema tim izvorima, u Hrvatskoj već deluje nekoliko kompanija čiji su vlasnici šefovi tzv. surčinskog klana, jedne od vodećih zločinačkih organizacija u Srbiji.
Milan Narančić Limun i Ljubiša Buha Čume, u Srbiji svojevremeno osumnjičeni za naručene likvidacije i šverc kokaina, već nekoliko godina nastoje da ulažu u turizam i nekretnine na teritoriju Hrvatske.
Narančić je zainteresovan za trgovinu poker-automatima na području Opatije, Zadra, Splita i Dubrovnika, gde svako leto obnavlja pregovore s hotelijerima i vlasnicima lokalnih kazina, dok se Ljubiša Buha interesuje za ulaganje u građevinske projekte na moru i navodno trguje italijanskom opremom za interijere, piše "Jutarnji list".
Andrija Drašković, koji se u Srbiji sumnjičio za dva ubistva, u Hrvatskoj je, navodno, osnovao nautičku kompaniju i kupio nekoliko nekretnina na moru.
Zvezdan Jovanović, atentator na premijera Zorana Đindića, jedno se vreme pojavljivao na području Siska i Gline u ugostiteljskim objektima svojih poznanika Vlade Milankovića i Arse Harčevića, bivših pripadnika MUP-a RH.
Rast kriminalne imigracije porastao je nakon ukidanja viznog režima, dok su kontrolni mehanizmi zakazali. Hrvatska je, naime, jedna od retkih država u kojoj ne postoji obavezna prijava boravka za strance.
Prema hronološkim podacima o počiniocima krivičnih dela iz drugih država, koje je listu ustupila Uprava policije, kriminalci iz susednih država sve progresivnije deluju na teritoriji Hrvatske. Iz trogodišnje statistike o “prijavljenim stranim državljanima za kaznena dela“ (od 2005. do 2007.) vidljivo je da broj počinitelja dramatično raste.
U odnosu na 2005., on je veći za tridesetak odsto, dok je broj prestupnika iz susednih država veći za oko 50 odsto.
Najveći rast beleže krivična dela građana Srbije i Slovenije, dveju država koje se nalaze na ulazu i izlazu tzv. balkanske rute.
Najprisutniji tip kriminala je krijumčarenje i sve ilegalne aktivnosti povezane s njim. U prvom redu reč je o krijumčarenju narkotika. Zbog krivičnog dela zlopotrebe opojnih droga hrvatska je policija 2005. prijavila 759 osoba, godinu dana kasnije prijavljeno je 926 krijumčara, a 2007. taj se broj popeo na 1222.
U tri evidentirane godine broj uhapšenih narkodilera iz drugih država povećao se za gotovo 80 posto. Zanimljivo je da se u istom razdoblju smanjio broj stranih državljana prijavljenih zbog trafikinga, odnosno protivzakonitog prebacivanja osoba preko državne granice. S prošlogodišnjih 121 spao je na 108.
Prema statistici MUP-a, povećao se broj prijava za teške krađe i prevare koje su počinili strani državljani, ali se bitno smanjio broj prijavljenih za ubistva. S devet u 2005. i deset u 2006., broj stranih državljana koji su u Hrvatskoj nekog ubili smanjio se na samo tri u 2007. godini.
Ali to ne znači da se njihov udeo nije povećao u broju tzv. profesionalnih likvidacija (koje uglavnom ostaju nerešene), jer policija sumnja kako iza dela mafijaških ubistava stoje egzekturi iz susednih država, uglavnom Srbije i BiH. Među kriminalcima je i dalje prisutna saradnja u izradi krivotvorenih dokumenata, a broj uhapšenih nije bitnije pao.
Iz policije upozoravaju da se povećani porast kriminalnog turizma može očekivati u letnjim mesecima, kada se otvara sezona i za hiljade lopova, pljačkaša i prevaranata iz susedstva.
(MONDO)
Policijske statistike beleže, naime, izraženu migraciju kriminalaca iz susednih država.
Jednim delom reč je o saradnji zločinačkih organizacija s područja bivše Jugoslavije, koje deluju "korporativno" i u širokom radijusu od Vardara pa do Triglava, ali u većini slučajeva se radi o vikend-kriminalu, koji čine hiljade individualnih prjestupnika u potrazi za svojim mestom pod hrvatskim suncem. Posebno letnjim…
Prema tim izvorima, u Hrvatskoj već deluje nekoliko kompanija čiji su vlasnici šefovi tzv. surčinskog klana, jedne od vodećih zločinačkih organizacija u Srbiji.
Milan Narančić Limun i Ljubiša Buha Čume, u Srbiji svojevremeno osumnjičeni za naručene likvidacije i šverc kokaina, već nekoliko godina nastoje da ulažu u turizam i nekretnine na teritoriju Hrvatske.
Narančić je zainteresovan za trgovinu poker-automatima na području Opatije, Zadra, Splita i Dubrovnika, gde svako leto obnavlja pregovore s hotelijerima i vlasnicima lokalnih kazina, dok se Ljubiša Buha interesuje za ulaganje u građevinske projekte na moru i navodno trguje italijanskom opremom za interijere, piše "Jutarnji list".
Andrija Drašković, koji se u Srbiji sumnjičio za dva ubistva, u Hrvatskoj je, navodno, osnovao nautičku kompaniju i kupio nekoliko nekretnina na moru.
Zvezdan Jovanović, atentator na premijera Zorana Đindića, jedno se vreme pojavljivao na području Siska i Gline u ugostiteljskim objektima svojih poznanika Vlade Milankovića i Arse Harčevića, bivših pripadnika MUP-a RH.
Rast kriminalne imigracije porastao je nakon ukidanja viznog režima, dok su kontrolni mehanizmi zakazali. Hrvatska je, naime, jedna od retkih država u kojoj ne postoji obavezna prijava boravka za strance.
Prema hronološkim podacima o počiniocima krivičnih dela iz drugih država, koje je listu ustupila Uprava policije, kriminalci iz susednih država sve progresivnije deluju na teritoriji Hrvatske. Iz trogodišnje statistike o “prijavljenim stranim državljanima za kaznena dela“ (od 2005. do 2007.) vidljivo je da broj počinitelja dramatično raste.
U odnosu na 2005., on je veći za tridesetak odsto, dok je broj prestupnika iz susednih država veći za oko 50 odsto.
Najveći rast beleže krivična dela građana Srbije i Slovenije, dveju država koje se nalaze na ulazu i izlazu tzv. balkanske rute.
Najprisutniji tip kriminala je krijumčarenje i sve ilegalne aktivnosti povezane s njim. U prvom redu reč je o krijumčarenju narkotika. Zbog krivičnog dela zlopotrebe opojnih droga hrvatska je policija 2005. prijavila 759 osoba, godinu dana kasnije prijavljeno je 926 krijumčara, a 2007. taj se broj popeo na 1222.
U tri evidentirane godine broj uhapšenih narkodilera iz drugih država povećao se za gotovo 80 posto. Zanimljivo je da se u istom razdoblju smanjio broj stranih državljana prijavljenih zbog trafikinga, odnosno protivzakonitog prebacivanja osoba preko državne granice. S prošlogodišnjih 121 spao je na 108.
Prema statistici MUP-a, povećao se broj prijava za teške krađe i prevare koje su počinili strani državljani, ali se bitno smanjio broj prijavljenih za ubistva. S devet u 2005. i deset u 2006., broj stranih državljana koji su u Hrvatskoj nekog ubili smanjio se na samo tri u 2007. godini.
Ali to ne znači da se njihov udeo nije povećao u broju tzv. profesionalnih likvidacija (koje uglavnom ostaju nerešene), jer policija sumnja kako iza dela mafijaških ubistava stoje egzekturi iz susednih država, uglavnom Srbije i BiH. Među kriminalcima je i dalje prisutna saradnja u izradi krivotvorenih dokumenata, a broj uhapšenih nije bitnije pao.
Iz policije upozoravaju da se povećani porast kriminalnog turizma može očekivati u letnjim mesecima, kada se otvara sezona i za hiljade lopova, pljačkaša i prevaranata iz susedstva.
(MONDO)
