Bivši šef policije u Banjaluci Stojan Župljanin izjasnio se u ponedeljak u Haškom tribunalu da nije kriv ni po jednoj tački optužnice, koja ga tereti za ratne zločine u Bosanskoj krajini 1992. godine.
Bivši šef policije u Banjaluci Stojan Župljanin izjasnio se u ponedeljak u Haškom tribunalu da nije kriv ni po jednoj tački optužnice, koja ga tereti za ratne zločine u Bosanskoj krajini 1992. godine.
U prvom pojavljivanju pred tribunalom, 23. juna, Župljanin se nije izjasnio o krivici, već je optužio vlasti Srbije da su nameravale da ga ubiju zajedno sa preostalim haškim beguncima - Radovanom Karadžićem, Ratkom Mladićem i Goranom Hadžićem.
Tada je sudija odložio njegovo izjašnjavanje o krivici za 30 dana.
Župljanin (56) je optužen za progon, istrebljenje i ubistvo, mučenje, okrutno postupanje, nehumana dela, deportacije, bezobzirno razaranje naselja i verskih i kulturnih objekata.
U sedam tačaka, na teret mu se stavljaju zločini protiv čovečnosti, a u šest kršenja zakona i običaja ratovannja.
Prema optužnici, Župljanin je kao načelnik Centra službi bezbednosti u Banjaluci bio najviši policijski oficir u samoproglašenoj Autonomnoj Regiji Krajina i zapovedao je policijskim snagama koje su počinile zločine nad nesrbima od aprila do decembra 1992. godine.
Ti zločini su, kako se navodi u optužnici, počinjeni s namerom da se od Muslimana i Hrvata etnički očisti područje Bosanske krajine, koje bi zatim bilo uključeno u novu srpsku državu.
Tribunal je Župljanina optužio 1999, a optužnica je objavljena 2001. godine.
Župljanina su 11. juna u Pančevu uhapsile vlasti Srbije i prebacile u Hag.
(Tanjug)
U prvom pojavljivanju pred tribunalom, 23. juna, Župljanin se nije izjasnio o krivici, već je optužio vlasti Srbije da su nameravale da ga ubiju zajedno sa preostalim haškim beguncima - Radovanom Karadžićem, Ratkom Mladićem i Goranom Hadžićem.
Tada je sudija odložio njegovo izjašnjavanje o krivici za 30 dana.
Župljanin (56) je optužen za progon, istrebljenje i ubistvo, mučenje, okrutno postupanje, nehumana dela, deportacije, bezobzirno razaranje naselja i verskih i kulturnih objekata.
U sedam tačaka, na teret mu se stavljaju zločini protiv čovečnosti, a u šest kršenja zakona i običaja ratovannja.
Prema optužnici, Župljanin je kao načelnik Centra službi bezbednosti u Banjaluci bio najviši policijski oficir u samoproglašenoj Autonomnoj Regiji Krajina i zapovedao je policijskim snagama koje su počinile zločine nad nesrbima od aprila do decembra 1992. godine.
Ti zločini su, kako se navodi u optužnici, počinjeni s namerom da se od Muslimana i Hrvata etnički očisti područje Bosanske krajine, koje bi zatim bilo uključeno u novu srpsku državu.
Tribunal je Župljanina optužio 1999, a optužnica je objavljena 2001. godine.
Župljanina su 11. juna u Pančevu uhapsile vlasti Srbije i prebacile u Hag.
(Tanjug)