Ispred sisačke katedrale popodne je otkriven još jedan spomenik kardinalu Katoličke crkve u Hrvatskoj, Alojziju Stepincu.
Stepinca Srbija smatra odgovornim za mnoge ratne zlocine koje je režim NDH pocinio tokom Drugog svetskog rata nad pripadnicima nehvatske zajednice i lojalnim Hrvatima, a pre svega nad Srbima, Jevrejima i Romima.
Nakon otkrivanja spomenika Stepincu, koji je roden na jucerašnji dan pre 120 godina, usledilo je slavlje u katedrali koje je predvodio sisacki biskup Vlado Košic.
Portal Direktno.hr preneo je da je Košic rekao da je postavljanje spomenika bilo propraceno nerazumevanjem i podmetanjima, te da je naveo da su mnoge pape cenile Stepinca, zbog cega se od aktuelnog pape ocekuje da prihvati njegovu kanonizaciju.
Inace, inicijator proglašenja Stepinca svecem, monsinjor Juraj Batelja, kaže da su se prigovori na kardinala pojavili tek nakon što je predložen za sveca i tvrdi da nije tacno da Stepinac nije ništa ucinio da spase makar decu iz ustaških logora smrti u Hrvatskoj tokom Drugog svetskog rata.
On, naime, tvrdi da logori u Sisku i Jastrebarskom nisu bili logori, vec prihvatilišta, gde su ustaše, koje on naziva ustanovama NDH, organizovale boravak dece.
Batelja je pokušao da umanji ulogu i požrtvovanost Dijane Budisavljevic, koja je zaslužna za spasavanje više od 12.000 dece, rekavši da je u tome "presudna bila uloga Stepinca".
Tajna dokumenta o Stepincu zakljucana na Kaptolu
On cak tvrdi da da je i sam Stepinac osudio postojanje logora Jasenovac.
Pre 20 godina, bivši papa Jovan Pavle Drugi proglasio je Stepinca blaženim u Mariji Bistrici.
Ovo je drugi spomenik Stepincu podignut u Hrvatskoj u poslednje dve godine, prethodni je postavljen u Osijeku, a katolicka crkva ranije je najavila da ce spomenik Stepincu podici i u naselju Zrin, koje su, kako tvrde, tokom Drugog svetskog rata spalili partizani.
Stepinac, koji se tokom rata tek sporadicno i mlako suprotstavljao ustaškom poglavniku Anti Pavelicu, jedna je od glavnih tacaka spora izmedu Katolicke i Srpske pravoslavne crkve.
Dok Katolicka crkva u Hrvatskoj ceka da Vatikan kanonizuje Stepinca, SPC se tome žestoko protivi, a do saglasja nije došlo ni nakon više zasedanja mešovite komisije dveju crkava koja je formirana na inicijativu pape Franje.
Irinej: Vatikan krije dokumente o Stepincu
Iako je Katolicka crkva uverena i ocekuje da ce papa Franja sam odluciti o kanonizaciji Stepinca, to se do danas nije dogodilo.
Hrvatski sabor je 14. februara 1992. doneo deklaraciju o osudi politickog procesa i presude Stepincu, po kojoj je on navodno bio nepravedno osuden na montiranom procesu, a optužbe da je trovan nikad nisu dokazane.