I pre nego što je usvojen u Saboru, ovaj zakon je izazvao veliko nezadovoljstvo u Srbiji i Bosni i Hercegovini jer će to, kako je shvaćeno, u praksi značiti da državu imovinu pravnih lica iz drugih republika bivše SFRJ, Hrvatska može dati na upravljanje trećim osobama na 30 godina.

Zbog toga su mnogi, ovaj zakon protumačili kao "otimačinu" Hrvatske države.

Predsednik Saveza Srba u regionu, Miodrag Linta, izjavio je da izmene i dopune Zakona o raspolaganju državnom imovinom zapravo predstavlja završni čin "otimanja imovine srpskih preduzeća".

Linta je ocenio da Hrvatska krši Sporazum o sukcesiji i pozivao Srbiju da reaguje tako što će poslati elaborat Evropskoj komisiji, Evropskom parlamentu i Savetu Evrope i tako upoznati međunarodnu zajednicu i javnost sa kršenjem ljudskih prava u Hrvatskoj.

Ukazao je da je otimanje srpske imovine u Hrvatskoj počelo 1991. godine, ali i da i dan danas traje.

Hrvati nam traže milijarde evra

"Ovaj zakon predstavlja završni čin otimanja imovine srpskih preduzeća, fabrika i drugih institucija. Podsećam da je još vlada HDZ-a Josipa Jovanovića 1991. usvojila uredbu kojom je počelo otimanje srpske imovine. Vlasnik nekretnina se proglasi državnim neprijateljem i kreće prodaja uglednim HDZ-ovcima. Proces traje 27 godina", rekao je Linta.

Prema njegom rečima, određene firme u Srbiji, koje su prošle sve sudske instance u Hrvatskoj, sada su došle pred Evropski sud za ljudska prava u Strazburu, a Hrvatska, da bi sprecila eventualno povoljne presude Evropskog suda o vraćanju imovine srpskim firmama, "donosi ovaj skandalozni antievropski zakon".

Linta je naglasio da Hrvatska navedenim zakonom krši Sporazum o sukcesiji.

"Različite su procene, jedna od procena je da ta imovina srpskih pravnih subjekata vredi blizu dve milijarde evra. Radi se o velikoj vrednosti. Slična situacija je sa otimanjem imovine proteranih Srba i srpskih povratnika - 40.000 otetih stanarskih prava, 50,000 zaostalih neisplaćenih o otetoj dinarskoj deviznoj štednji, 800.000 katastarskih parcela - otetog poljoprivrednog i šumskog zemljišta", rekao je Linta.

Ništa manje oštro reagovali su i zvanični BiH koji su, kako su preneli tamošnji mediji, već najavili brojne korake zbog novonastale situacije.


Nezavisne novine su ranije danas objavile da bi ministar pravde BiH, Josip Grubeša, uskoro trebalo da se tim povodom sastane s predstavnicima nadležnih institucija Hrvatske.

Procenjuje se da pravna lica iz BiH u Hrvatskoj imaju imovinu vrednu više od 10 milijardi evra.

BiH bi mogla da ostane bez Dečje bolnice u Cavtatu, vile "Aurora" u Trstenom, hotela "Vis2" i drugih nekretnina u Dubrovniku.

Odnosi se to i na 18 objekata u opštini Gradac, "Hepa" u Makarskoj, "Energopetrolove" pumpe, "Šipad" u Šibeniku, Naftni terminal u Pločama....