Otvoreno pismo Srpskog demokratskog foruma (SDF) u kojem se položaj srpske zajednice u Hrvatskoj ocenjuje kao težak, podelilo je srpske političare u Hrvatskoj.
Otvoreno pismo Srpskog demokratskog foruma (SDF) u kojem se položaj srpske zajednice u Hrvatskoj ocenjuje kao težak, podelilo je srpske političare u Hrvatskoj, ocenjuje u četvrtak internet portal Indeks.
Veljko Džakula, predstavnik SDF-a i jedan od autora "Studije o položaju Srba" na kojoj se temelji pismo upućeno 2. septembra na adrese "više uglednih ljudi u Hrvatskoj", rekao je za HTV da je stanje Srba u Hrvatskoj "ozbiljno", odnosno da se "sporo menja", posebno na području povratka izbeglica.
Predsednik Upravnog odbora Društva za mir, razvoj i ekologiju Dušan Ećimović, koji je takođe jedan od autora studije, rekao je se studija temelji na relevantnim podacima te da je stanje "alarmantno".
Po njegovom mišljenju aktuelna politika u Hrvatskoj je gurnula "pod tepih" problem stanarskih prava izbeglih Srba, a problem ostaju i neisplaćene penzije, koje predstavljaju "pravnu blamažu", jednako kao i preevare sa otkupom kuća u kojima je učestvovala državna ahgencija APN.
Ppotpredsednik hrvatske vlade iz redova Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Slobodan Uzelac, u emisiji posvećenoj toj temi, kazao je da je položaj Srba u Hrvatskoj "teško pitanje", ali i da je popravljanje njihovog stanja krenulo pravim smerom.
Uzelac je kazao da potez SDF ne doprinosi rešavanju srpskog pitanja, optuživši tu organizaciju da je najaktivnija u Zapadnoj Slavoniji, oblasti koja najlošije stoji po povratku Srba u Hrvatskoj.
Otvoreno pismo SDF je kritikovao i Saša Milošević iz Srpskog narodnog vijeća (SNV) rekavši da je ono "kontradiktorno", te da se radi o "političkoj inicijativi".
Predsednik Hrvatskog helsinškog odbora (HHO) Ivo Banac potvrdio je da je potpisao pismo, ali je odbio da ulazi u, kako je rekao, interne rasprave sprskih organizacija.
Predsednik Partije podunavskih Srba (PPS) Radivoj Leskovac rekao je da je za njega glavni problem Srba u Hrvatskoj "opšteprihvaćen stav o srpskim zločinima", koji stvara automatsku averziju prema Srbima kada god traže svoja prava.
Banac je rekao da se prava Srba u Hrvatskoj moraju poštovati bez obzira što oni o Hrvatskoj mislili, odnosno da Srbi nemaju nikakvu obavezu da vole Hrvatsku, ali moraju da je poštouju. Izrazio je nadu da će za tridesetak godina, kada ratna sjećanja izblijede a strasti se konačno smire, rasprave o pravima Srbima postati bespredmetne.
Potpredsednice hrvatske vlade Jadranka Kosor i Đurđa Adlešić su u izjavama "Večernjem listu" ocenile da je analiza Srpskog demokratskog foruma (SDF) o alarmantnom položaju srpske manjine u Hrvatskoj zapravo početak političke kampanje Veljka Džakule uoči lokalnih izbora 2009. godine.
Kosorova je tom listu rekla da su Džakula i SDF izneli netačne podatke na kojima se studija zasniva, posebno kada je reč o broju povratnika.
(Beta, na slici:Slobodan Uzelac i Veljko Džakula)
Veljko Džakula, predstavnik SDF-a i jedan od autora "Studije o položaju Srba" na kojoj se temelji pismo upućeno 2. septembra na adrese "više uglednih ljudi u Hrvatskoj", rekao je za HTV da je stanje Srba u Hrvatskoj "ozbiljno", odnosno da se "sporo menja", posebno na području povratka izbeglica.
Predsednik Upravnog odbora Društva za mir, razvoj i ekologiju Dušan Ećimović, koji je takođe jedan od autora studije, rekao je se studija temelji na relevantnim podacima te da je stanje "alarmantno".
Po njegovom mišljenju aktuelna politika u Hrvatskoj je gurnula "pod tepih" problem stanarskih prava izbeglih Srba, a problem ostaju i neisplaćene penzije, koje predstavljaju "pravnu blamažu", jednako kao i preevare sa otkupom kuća u kojima je učestvovala državna ahgencija APN.
Ppotpredsednik hrvatske vlade iz redova Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Slobodan Uzelac, u emisiji posvećenoj toj temi, kazao je da je položaj Srba u Hrvatskoj "teško pitanje", ali i da je popravljanje njihovog stanja krenulo pravim smerom.
Uzelac je kazao da potez SDF ne doprinosi rešavanju srpskog pitanja, optuživši tu organizaciju da je najaktivnija u Zapadnoj Slavoniji, oblasti koja najlošije stoji po povratku Srba u Hrvatskoj.
Otvoreno pismo SDF je kritikovao i Saša Milošević iz Srpskog narodnog vijeća (SNV) rekavši da je ono "kontradiktorno", te da se radi o "političkoj inicijativi".
Predsednik Hrvatskog helsinškog odbora (HHO) Ivo Banac potvrdio je da je potpisao pismo, ali je odbio da ulazi u, kako je rekao, interne rasprave sprskih organizacija.
Predsednik Partije podunavskih Srba (PPS) Radivoj Leskovac rekao je da je za njega glavni problem Srba u Hrvatskoj "opšteprihvaćen stav o srpskim zločinima", koji stvara automatsku averziju prema Srbima kada god traže svoja prava.
Banac je rekao da se prava Srba u Hrvatskoj moraju poštovati bez obzira što oni o Hrvatskoj mislili, odnosno da Srbi nemaju nikakvu obavezu da vole Hrvatsku, ali moraju da je poštouju. Izrazio je nadu da će za tridesetak godina, kada ratna sjećanja izblijede a strasti se konačno smire, rasprave o pravima Srbima postati bespredmetne.
Potpredsednice hrvatske vlade Jadranka Kosor i Đurđa Adlešić su u izjavama "Večernjem listu" ocenile da je analiza Srpskog demokratskog foruma (SDF) o alarmantnom položaju srpske manjine u Hrvatskoj zapravo početak političke kampanje Veljka Džakule uoči lokalnih izbora 2009. godine.
Kosorova je tom listu rekla da su Džakula i SDF izneli netačne podatke na kojima se studija zasniva, posebno kada je reč o broju povratnika.
(Beta, na slici:Slobodan Uzelac i Veljko Džakula)
