"Tages ancajger" obrušio se na hrvatsku predsednicu Kolindu Grabar Kitarović, ismejavajući njene žalopojke na račun položaja Hrvata u Jugoslaviji i proglašavajući je za desničarku koja se dodvorava nacionalistima u zemlji.
Odbacujuci njene tvrdnje da Hrvati nisu smeli da priznaju ko su u vreme SFRJ, list podseca da se i komunisticki lider Josip Broz Tito u svom vencanom listu deklarisao kao - Hrvat.
"Jugoslavija sigurno nije bila socijalisticki raj, ali ni tamnica naroda kako je opisuju hrvatski nacionalisti, a sada i hrvatska predsednica. Svako se mogao izjasniti o svojoj nacionalnosti i religiji i izvodila se hrvatska himna 'Lijepa naša'", nabraja švajcarski list.
Narocito su bizarne tvrdnje Kitaroviceve da u Jugoslaviji nije bilo izbora jogurta i da se vlastima moralo unapred prijavljivati koliko ce ko hleba pojesti - piše u tekstu.
Kolinda: Hrvatska i Srbija nikada se nece složiti
"Tages ancajger" podseca da se Kitaroviceva na Svetskom prvenstvu u fudbalu "grlila s oznojenim i polugolim fudbalerima", te da je napala izbeglice i migrante govoreci da su to "vecinom muškarci u borbenim godinama" i da je EU "primila pogrešne izbeglice".
List podseca da je u proteklih pola godine u Hrvatskoj poginulo desetak migranata i da nevladine organizacije izveštavaju o tome kako hrvatska policija tuce izbeglice i migrante na granici prema BiH.
Jedan od prvih poteza Kolinde Grabar Kitarovic bilo je uklanjanje Titove biste s Pantovcaka, a onda se izjasnila kao fan pesama "kontroverznog pevaca Marka Perkovica Tompsona, koga mediji nazivaju bardom mržnje".
Švajcarski list taksativno nabraja sve desnicarske gafove Kitaroviceve i podseca na aferu "srpske cokoladice".
Kitaroviceva je u Dubrovniku podelila deci cokoladice srpske proizvodnje, pa se kasnije izvinjavala.
List podseca i na kontroverzne izjave Kitaroviceve iz Argentine, kada je za ustaške emigrante rekla da su u toj zemlji našli "prostor slobode".
Hrvat pregazio cvece jer je "video" petokraku!?
Na kraju "Tages ancajger" preporucuje Kolindi Grabar Kitarovic da pocne da cita Miroslava Krležu i obaveštava je da je u Jugoslaviji 1975. bilo više od 80 razlicitih vrsta jogurta i slicnih mlecnih proizvoda, prema službenim podacima iznesenim u casopisu "Mljekarstvo".
"Hrvatska predsednica tada je imala osam godina", zakljucuje list, kao odgovor na njene tvrdnje da ni marku jogurta nije mogla da bira u doba Jugoslavije.