Iz Hrvatske se tokom prve tri godine članstva u EU, prema zvaničnim statističkim podacima, iselilo 102.000 ljudi. Ali, statistika ne daje pravu sliku...
Međutim, kako navodi Al Džazira Balkans, procenjuje se da je taj broj i dvostruko veći.
Zvanični statistički podaci pokazuju da se 102.000 ljudi iselilo od kako se Hrvatska pridružila EU 2013. godine i od kako joj je podignuta rampa za ulazak na evropska tržišta rada, pa sve do 2016. godine.
Ipak, ukazuje Al Džazira Balkans, mnogi odlaze "na crno", ne odjavljujući se.
"Navodno se u te tri godine iselilo čak 230.000 ljudi. Iako se podaci od izvora do izvora razlikuju, tome treba dodati i nezvanične brojke, u koje su uračunati i iseljeni u poslednje dve godine, a tada se dolazi do brojke od preko 300.000", navodi Al Džazira Balkans.
Ukazuje i da su demografi zabrinuti zbog toga što većinom odlaze cele mlade porodice.
Navodi i da je nedavno istraživanje zagrebačkog Instituta za javne finansije pokazalo da se prosečna starost iseljenika smanjila nakon 2013. godine, sa 41,5 na 33,6 godina.
Al Džazira Balkans ocenjuje da se razmere iseljavanja verovatno najbolje vide u vreme božićnih i novogodišnjih praznika, pre svega u Slavoniji, koja je od svih hrvatskih regija zasad najviše pretrpela posledice "odliva mozgova" i radne snage.
S druge strane, navodi Al Džazira Balkans, u hrvatskim medijima "iz drugog plana" se probija priča da je proces iseljavanja počeo da se usporava.
U tom kontekstu navodi se da je u navedenom istraživanju Instituta za javne finansije ukazano i na to da je intenzitet emigriranja oslabio.
Al Džazira navodi da bi period intenzivnog iseljavanja mogao da potraje do 2020. godine, kada ističe rok do kojeg je Austrija, kao poslednja preostala članica EU, odlučila da ograniči pristup svome tržištu rada građanima Hrvatske.
"A prema nekim projekcijama, Hrvatska bi do 2050. godine mogla da ostane bez 800.000 stanovnika, dok će joj istovremeno trebati čak milion novih radnika", zaključuje Al Džazira Balkans.
