Ona je istakla da je imidž države sve važnije sredstvo u konkurentskoj borbi na međunarodnoj sceni.

Grabar Kitarović je u obraćanju na konferenciji, u organizaciji Večernjeg lista, na temu "Hrvatska kakvu trebamo - novi imidž Hrvatske", kazala da se na unutrašnjoj sceni brend mora živeti, unarediti institucije i kvalitet života i životni optimizam, a u spoljnoj politici je potrebno, kazala je, menjati imidž Hrvatske.

"Jer, čitate The Economist i druge novine Hrvatska se još uvek spominje kao balkanska država", rekla je ona i dodala"

"Ne smemo dopuštati da nam druge, susedne zemlje stvaraju imidž, što se već počelo događati u odnosu na Drugi svetski rat i Domovinski rat".

Ukazala je da je model nacionalnog brenda u nadležnosti vlade da bi bio operativan i delotvoran i dodala da je ovo tek početak sistemskog bavljenja tom temom.

Kolinda: Ma, kakav region, šta je to uopšte?

"Mislim da je najbolje rešenje krovna organizacija koja bi trebalo da se bavi rebrendigom, koji bi naše institucije i agencije pronosile dalje. Treba iskoristiti svaki pozitivan trenutak za pozitivnu priču o Hrvatskoj, pri čemu je uloga medija izuzetno bitna", istakla je hrvatska predsednica.

Podsetila je da su istraživanja i, kako je navela, zaključci stručnjaka pokazali da Hrvatska ima potencijal da postane zemlja po meri čoveka.

"Zato smatram da je potreban optimizam i vera u sebe", kazala je ona.

Na pitanje da li političke elite u Hrvatskoj žrtvuju institucije na račun kratkoročnih političkih poena, odgovorila je da ni jednu instituciju niti imidž Hrvatske ne bi trebalo koristiti u dnevno-političke svrhe.

Ocenila je i da Hrvatska mora biti brža ako želi da uhvati korak sa svetom i sličnim zemljama, u koje se ulaže i koje imaju pozitivne migracijske i demografske trendove, te da svakako treba poraditi i na dugoročnoj strategiji, prenela je Hina.

Kao negativan primer spomenula je film "Borat", zbog kojeg je Kazahstan dobio imidž nazadne i ksenofobične države, pa je, kako je kazala, morao da uloži velike napore u rebrendiranje.