Bivši predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić, optužen za genocid u BiH, zatražio je od Haškog tribunala da mu sudi u objedinjenom postupku sa Stojanom Župljaninom koji je nedavno prvi uputio takav zahtev sudu, saopšteno je u Hagu.

Istovremeno, haško tužilaštvo se suprotstavilo objedinjavanju suđenja, obrazlažući da optuženi, po pravilima suda, nemaju pravo da to zahtevaju.

U objavljenom podnesku, Karadžić, koji se zastupa sam, ocenjuje da bi "pridodavanje još dvojice optuženih i njihovih timova za odbranu poboljšalo njegovu sposobnost da se brani" i "omogućilo podelu rada koja ne bi bila moguća, ako bi mu bilo suđeno samom".

Karadžić smatra i da bi objedinjeno suđenje bilo pravno ekonomično, jer bi omogućilo da zajednički svedoci odbrane daju iskaz jednom.

Tužilaštvo, nasuprot tome, protiveći se zahtevu za objedinjavanje postupaka, potcrtava da su optužnice protiv Župljanina i saoptuženog Mića Stanišića, s jedne, i Karadžića, s druge strane, u mnogome različite.

Po tužiocima, objedinjavanje bi bilo neopravdano i stoga što je postupak protiv Župljanina i Stanišića odmakao dalje u pripremama za suđenje od Karadžićevog, u kojem još nije potvrđena ni druga izmenjena optužnica.

Župljaninovom zahtevu za zajedničko suđenje se usprotivio i saoptuženi Stanišić.

Odluku o zahtevu za objedinjavanje suđenja, koji je početkom oktobra podneo Župljanin, naknadno će doneti posebno veće Tribunala.

Župljanin, ratni načelnik policije u Banjaluci, i Stanišić, tadašnji ministar unutrašnjih poslova RS, optuženi su za ubistva, progon, mučenje i istrebljenje Muslimana i Hrvata u BiH od aprila do decembra 1992.

Karadžić je optužen za genocid u Srebrenici i drugim bosanskim opštinama, kao i za ubistva, progon i druge zločine nad Muslimanima i Hrvatima toko rata 1992-95.

(Beta)