Glavni tužilac Haškog suda Serž Bramerc izjavio je da se ne sme dozvoliti da dvojica preostalih haških begunaca, Ratko Mladić i Goran Hadžić, misle da mogu proći nekažnjeno kad Tribunal završi rad.
Bramerc je u izjavi londonskom "Fajnenšel tajmsu" prokomentarisao stepen saradnje koji su sa sudom u Hagu ostvarile Srbija i Hrvatska, a list podseća da su se zahtevi EU za saradnju sa Tužilaštvom poslednje tri godine odnosili gotovo samo na Beograd.
FT je naveo da je Bramerc, kada je reč o Srbiji, iz svog rečnika izbrisao reč "potpuna saradnja", podsećajući na njegov zahtev zemljama regiona da pomognu Tribunalu da završi svoj posao, imajući u vidu da taj sud od 2010. godine smanjuje obim posla.
"Ali, dok najveća bivša jugoslovenska republika (Srbija) traga za haškim beguncima, njen neprijatelj sa početka 90-ih godina, Hrvatska, počela je da zaostaje u ispunjavanju drugih pravosudnih obaveza", smatra glavni tužilac Haškog suda.
"Nestali dokumenti, koji se možda nalaze u hrvatskim vojnim arhivama, mogli bi da dokažu krivicu Ante Gotovine, bivšeg generala hrvatske vojske, optuženog za proterivanje Srba pred kraj rata", dodao je Bramerc i podsetio da posle godinu i po dana veliki broj dokumenata koje Tužilaštvo traži od Zagreba još nije dostavljen.
Bramerc u četvrtak stiže u radnu posetu Zagrebu, najavila je u Hagu njegova predstavnica Olga Kavran, kako bi sa hrvatskim zvaničnicima razmotrio pitanja povezana sa dokumentima.
Traženi dokumenti se odnose na tešku artiljeriju hrvatske vojske za vreme operacije "Oluja", početkom avgusta 1995. godine.
"Unutrašnja hrvatska istraga o tim dokumentima, koju je sudsko veće naložilo pre četiri meseca, bila je samo delimično zadovoljavajuća, zato što su pronađeni korisni policijski dosijei, ali je među njima bilo vrlo malo dokumenata o artiljeriji", istakao je Bramerc.
Vlada u Zagrebu do sada je haškom tužilaštvu dostavila samo neke od traženih dokumenata, tvrdeći da većina preostalih ne postoji.
Londonski list navodi da bi nezadovoljstvo haškog tužilaštva moglo da bude još jedna prepreka u teškim pregovorima Hrvatske o ulasku u Evropsku uniju, ističući da slabi nada da će ove godine biti završena sva preostala poglavlja u pregovorima sa Briselom.
"Saradnja sa Haškim sudom i dalje je uslov u teškom pravosudnom poglavlju Hrvatske na putu ka EU", naveo je FT.
List je ocenio da Bramerc vodi racuna da ne pokazuje preveliko nestrpljenje i da se, za razliku od njegove prethodnice Karle del Ponte, trudi da ne dolazi u sukobe sa zvanicnicima zemalja regiona, pokazujući tako razumevanje za osetljivost sa kojom se oni susreću kod domaće javnosti kada je reč o saradnji sa Hagom.
"Mi pokušavamo da imamo više saradnje, partnerstva i kolegijalnosti nego ranije", naveo je Bramerc, ističući da je na EU da odluči koliku će političku težinu dati procenama suda u Hagu.
(agencije/MONDO)
Bramerc je u izjavi londonskom "Fajnenšel tajmsu" prokomentarisao stepen saradnje koji su sa sudom u Hagu ostvarile Srbija i Hrvatska, a list podseća da su se zahtevi EU za saradnju sa Tužilaštvom poslednje tri godine odnosili gotovo samo na Beograd.
FT je naveo da je Bramerc, kada je reč o Srbiji, iz svog rečnika izbrisao reč "potpuna saradnja", podsećajući na njegov zahtev zemljama regiona da pomognu Tribunalu da završi svoj posao, imajući u vidu da taj sud od 2010. godine smanjuje obim posla.
"Ali, dok najveća bivša jugoslovenska republika (Srbija) traga za haškim beguncima, njen neprijatelj sa početka 90-ih godina, Hrvatska, počela je da zaostaje u ispunjavanju drugih pravosudnih obaveza", smatra glavni tužilac Haškog suda.
"Nestali dokumenti, koji se možda nalaze u hrvatskim vojnim arhivama, mogli bi da dokažu krivicu Ante Gotovine, bivšeg generala hrvatske vojske, optuženog za proterivanje Srba pred kraj rata", dodao je Bramerc i podsetio da posle godinu i po dana veliki broj dokumenata koje Tužilaštvo traži od Zagreba još nije dostavljen.
Bramerc u četvrtak stiže u radnu posetu Zagrebu, najavila je u Hagu njegova predstavnica Olga Kavran, kako bi sa hrvatskim zvaničnicima razmotrio pitanja povezana sa dokumentima.
Traženi dokumenti se odnose na tešku artiljeriju hrvatske vojske za vreme operacije "Oluja", početkom avgusta 1995. godine.
"Unutrašnja hrvatska istraga o tim dokumentima, koju je sudsko veće naložilo pre četiri meseca, bila je samo delimično zadovoljavajuća, zato što su pronađeni korisni policijski dosijei, ali je među njima bilo vrlo malo dokumenata o artiljeriji", istakao je Bramerc.
Vlada u Zagrebu do sada je haškom tužilaštvu dostavila samo neke od traženih dokumenata, tvrdeći da većina preostalih ne postoji.
Londonski list navodi da bi nezadovoljstvo haškog tužilaštva moglo da bude još jedna prepreka u teškim pregovorima Hrvatske o ulasku u Evropsku uniju, ističući da slabi nada da će ove godine biti završena sva preostala poglavlja u pregovorima sa Briselom.
"Saradnja sa Haškim sudom i dalje je uslov u teškom pravosudnom poglavlju Hrvatske na putu ka EU", naveo je FT.
List je ocenio da Bramerc vodi racuna da ne pokazuje preveliko nestrpljenje i da se, za razliku od njegove prethodnice Karle del Ponte, trudi da ne dolazi u sukobe sa zvanicnicima zemalja regiona, pokazujući tako razumevanje za osetljivost sa kojom se oni susreću kod domaće javnosti kada je reč o saradnji sa Hagom.
"Mi pokušavamo da imamo više saradnje, partnerstva i kolegijalnosti nego ranije", naveo je Bramerc, ističući da je na EU da odluči koliku će političku težinu dati procenama suda u Hagu.
(agencije/MONDO)
Pridruži se MONDO zajednici.
