Bivši predsednik Republike Srpske Radovan Karadžić nije danas želeo da se pred Tribunalom u Hagu izjasni o izmenjenim tačkama optužnice koja ga tereti za genocid, progon, istrebljenje, ubistva i druge zločine u Bosni i Hercegovini.

Pošto nije želeo da se izjasni o optužnici, predsedavajući sudija Ian Bonomi je saopštio da se Karadžić ne oseća krivim po svih 11 tačaka optužnice i naglasio da će dati upustvo za otpočinjenje suđenja.

Na pitanje sudije Bonomija da li se oseća krivim po prvoj tački optužnice koja ga tereti za genocid, Karadžić je istakao da osporava optužnicu na osnovu njegovog sporazuma sa međunarodnom zajednicom čiji je predstavnik u to vreme bio Ričard Holbruk.

"Ovaj sud nema pravo da mi sudi", rekao je Karadžić koji nije želeo da se izjasni o optužnici.

Dopunjena optužnica Karadžića tereti za genocid nad nesrbima u Srebrenici i još 11 opština u BiH, kao i progon, istrebljenje, ubistva i druge zločine nad Muslimanima i Hrvatima od 1992. do 1995. godine.

Tužilaštvo je 21. februara podnelo sudskom veću nove dokaze u vezi sa jednom tačkom optužnice i zatražilo da ponovo razmotri svoju odluku o optužnici, iz čijeg je predloga izbacilo više optužbi koje je tužilaštvo navelo.

Sudsko veće dozvolilo je tužilaštvu da dopuni svoj predlog, navodeći da će ponovo razmotriti svoju odluku o izmenjenoj, trećoj optužnici, kao i da će Karadžiću biti omogućeno da se izjasni o svim novim optužbama.

Na statusnoj konferenciji, pored predloga za dopunu optužnice, biće razmatrana i druga administrativno-tehnička pitanja u pretpretresnom postupku protiv Karadžića, kao što su obelodanjivanje dokaza i priprema njegove odbrane.

Izmenjenu optužnicu protiv Karadžića sudsko veće je prvobitno potvrdilo 16. februara. Ona ga tereti za genocid nad nesrbima u Srebrenici i još 11 opština u BiH, kao i za progon, istrebljenje, ubistva, i druge zločine nad muslimanima i Hrvatima od 1992. do 1995.

(agencije/MONDO)