U Jasenovcu POSLE 6 godina državni vrh, predstavnici žrtava i manjine

Na 75. godišnjici proboja poslednjih zarobljenika ustaškog logora Jasenovac, prvi put posle šest godina zajedno će biti državni vrh, predstavnici žrtava i manjina.

Izvor: MONDO/Predrag Jelenić

Proteklih pet godina bivša predsednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović na komemoraciju je slala predstavnike, a počast žrtvama odavala je sama, uglavnom nekoliko dana pre državne komemoracije.

Od 2016. godine predstavnici manjina i antifašisti odbijali su prisustvovati državnoj komemoraciji ocenjujući da se u Hrvatskoj revidira istorija Drugog svetskog rata zato su počast žrtvama odavali u odvojenoj komemoraciji.

Koncentracijski logor Jasenovac postojao je 1337 dana, a Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac prikupila je imena i podatke za 83.145 žrtava toga logora (39.570 muškaraca, 23.474 žena i 20.101 dece do četrnaest godina), ubijenih zbog svoje verske, nacionalne ili ideološke pripadnosti.

Prema podacima JUSP Jasenovac, nakon savezničkih bombardovanja logora  1945. godine, u kojima su uništeni mnogi objekti unutar logora, Vjekoslav Maks Luburić naredio je da se likvidiraju svi zatočenici i zatočenice, a logor i mesto Jasenovac do temelja sruše i spale, kako bi se prikrili tragovi zločina.

Poslednja grupa od oko 700 žena likvidirana je u predveče 21. aprila 1945., a iste večeri iz zapovedništva logora naređeno je da se preostalih 1073 muškaraca premesti u zgradu ženskog logora (u istočnom delu logora).

Pošto su tokom večeri izdvojeni i likvidirani vođe grupa i pošto se među zatočenicima pretpostavljalo šta bi se moglo dogoditi, oko 600 muškaraca predvođenih Antom Bakotićem odlučilo se u kišovito nedeljno jutro 22. aprila 1945. na proboj iz logora.

Proboj su preživela 92 zatočenika. Samo nekoliko sati kasnije započeo je i proboj zatočenika iz Kožare. Od njih 167 spasilo ih se samo 11.

Zbog epidemije koronavirusa komemoracija će se ove godine održati uz poštivanje mjera socijalne distance.