Novi ambasador: Srpski turisti, dođite u Hrvatsku! Cilj - dobrosusedstvo!

Hrvatski diplomata u pisanom intervjuu navodi da je cilj da odnosi Hrvatske i Srbije dostignu nivo dobrosusedstva, ravnopravnosti, uzajamnog uvažavanja i nemešanja u unutrašnje stvari dve države, i tako doprinesu trajnoj stabilizaciji ovog dela Evrope, uz objašnjenje da je u današnjim vremenima, kako kaže, „geopolitičkog komešanja", za Hrvatsku posebno važno da prostor jugoistočne Evrope bude uključen u evrointegracije, što je jedna od osnovnih ideja vodilja hrvatskog predsedavanja Unijom.

 "U tom smislu, važno će biti pratiti, poticati i pomagati, temeljem vlastitih iskustava, dalje napredovanje Srbije ka Europskoj uniji", ističe Biščević.

Kao priritete ističe i rad na, kako navodi, nasleđenim otvorenim pitanjima, među kojima izdvaja "brojne neriješene dosije": "Kad je riječ o otvorenim pitanjima, naslijedili smo mnoge ''neriješene dosijee'' i nameravam snažno djelovati da se u takvoj dinamičnijoj novoj atmosferi i ona riješe, uz ostalo i zato da bi i to pomoglo napredovanju Srbije ka Europskoj uniji", kaže Bišćević..

Novopostavljeni ambasador Hrvatske u Srbiji na pitanje da li činjenica da je na ovu diplomatsku poziciju došao kao kandidat HDZ, u vreme kad je na funkciju predsednika države došao Zoran Milanović, predstavnik druge političke opcije, otvara mogućnost nekih političkih nedoumica, koje se tiču njegovog rada u Srbiji, odgovara odrečno.

"Morat ću pojasniti - istina, za mjesto Ambasadora predložila me Vlada premijera Plenkovića, ali i on i predsjednik Milanović, pa i gotovo svi na hrvatskoj političkoj sceni znaju da nisam član nijedne stranke. Djelovao sam i djelujem kao diplomatski profesionalac koji nigdje dosad na ambasadorskim i drugim dužnostima nije, pa neće ni u Srbiji, zastupati 'opcije', već interese Republike Hrvatske. Dakle, nema tu mjesta nikakvim nedoumicama", zaključio je Bišćević.

Ocenjujući hrvatsko predsedavanje EU, koje je proteklo u specifičnim okolnostima zbog pandemije korona virusa, kao i rezultate vezane za zemlje Zapadnog Balkana, te pitanje kakvu pomoć Srbija može očekivati od Hrvatske u pravcu otvaranja novih poglavlja, Biščević kaže da je Hrvatska je uspela potvrditi i ostvariti sve glavne prioritete koje je postavila preuzimajući ulogu Predsedavajućeg EU, te da je tokom predsedavanja Hrvatska dokazala i svoju posvećenost napredovanju Srbije u pregovaračkom procesu.

"Naša privrženost napredovanju Srbije u pregovaračkom procesu očituje se u energičnim aktivnostima da do kraja našeg predsjedavanja Srbija otvori bar još jedno poglavlje i da se, bude li moguće u ovim okolnostima, održi međuvladina konferencija", kaže Bišćević.

O tome je, navodi, razgovarao sa ministarkom za evrointegracije Jadrankom Joksimović.

Gospođa Joksimović je uz ostao zamolila, kaže on, da prenesemo kako je Srbija realno spremna na otvaranje još nekoliko poglavlja.

On konstatuje da su, uprkos izazovima koji su pratili hrvatsko predsedavanje EU, procesi vezani uz Zapadni Balkan nastavljeni, čak bi se, kaže, usudio reći - i pomaknuti s tačke dugogodišnje stagnacije.

"Vraćanje Zapadnog Balkana u osnaženi fokus Unije svakako je bitan uspeh Hrvatske", ističe on i dodaje da je na Samitu u Zagrebu Unija, odnosno Evropska komisija, preuzela obvezu da pripremi veliki paket finansijsko-razvojne pomoći zemljama Zapadnog Balkana.

Na pitanje o zajedničkoj saradnji na pokretanju ekonomija u regionu posle pandemija korona virusa i šta Hrvatska planira na tom polju kada je reč o susedima, među kojima je i Srbija, Biščević ističe da se sprema drugo zasedanje Zajedničke komisije za državnu saradnju, po završetku izbora u obe zemlje.

"Na širem planu, osobito u svjetlu povećane nezaposlenosti zbog zastoja regionalnih ekonomija, bit će korisno razmotriti zajedničke infrastrukturne projekte, koji bi osigurali i fondove Europske unije i višestruko potakli industrijsku, prometnu modernizaciju ovih prostora. O tome sam već razgovarao sa dužnosnicima Srbije i naišao na otvorenost i spremnost", kaže on.

Bišćević dodaje da su zemlje našeg dela Evrope pretrpele velike udare i da će mere oporavka u Hrvatskoj biti u znatnoj meri fokusirane na reanimaciju turističkog sektora, kao značajnog izvora budžetskih prihoda, ali i kao privrednoj grani koja za sebe vezuje celi niz ostalih sektora, od poljoprivrede do prometa.

Na Tanjugovo pitanje da li će Ambasada Hrvatske u Srbiji imati neke aktivnosti na promociji turizma ovde i da li Hrvatska uopšte računa na turiste iz Hrvatske, Bišćević odgovara: "Naravno da računa i na turiste iz Srbije".

"Uostalom, dolazili su i prošlih godina, u rastućem broju, baš kao i sezonski radnici u hotelijerstvu i ugostiteljstvu. Vjerujem da ćemo uskoro potpisati i već usaglašeni zajednički Memorandum o suradnji u oblasti turizma. A Veleposlanstvo će, u dogovoru s našim Ministarstvom turizma, uskoro pokrenuti promotivne akcije", kaže on.