U Istočnom Sarajevu u ponedeljak je obeležena 17. godišnjica stradanja vojnika bivše JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu.
U Istočnom Sarajevu u ponedeljak je obeležena 17. godišnjica stradanja vojnika bivše JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu.
U Crkvi svetog Đorđa služen je parastos za poginule vojnike, a potom su na Centralnom krstu na vojničkom groblju u Miljevićima položeni venci.
Obeležavanju godišnjice stradanja vojnika u Dobrovoljačkoj ulici prisustvovali su porodice stradalih, zvaničnici Republike Srpske (RS), grada Istočno Sarajevo i lokalnih vlasti.
Ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Rade Ristović rekao je da "vojnici i starešine, koji su bili na otadžbinskom zadatku jer su branili bivšu Jugoslaviju, nisu ni slutili da će 2. i 3. maja 1992. godine biti prevareni od vlasti tadašnje Republike BiH i stranih sila, koje su im obećale mirnu evakuaciju iz Sarajeva".
"Prevara je bila očigledna, a smrtno su stradala 42 vojnika, dok su 73 ranjena, a 215 ih je zarobljeno i svirepo mučeno u sarajevskim logorima", kazao je Ristović.
On je izrazio nadu da će se odgovorni za ovaj zločin uskoro naći pred pravosudnim organima.
Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Vinko Radovanović pozvao je vlasti RS i srpske predstavnike u organima BiH da pojačaju napore kako bi se utvrdila istina i procesuirali odgovorni za ovaj zločin.
Radovanović je ocenio da je Dobrovoljačka postala simbol "početka krvavog građanskog rata u BiH", optužujući tadašnje najviše bošnjačke i hrvatske funkcionere u BiH da su želeli i provocirali rat.
"Vlast u kojoj su bili Alija Izetbegović, Ejup Ganić i Stjepan Kljujuć nije htela nikakav dogovor ni miran rasplet krize nastale zbog neustavnog i nezakonitog sprovođenja referenduma o nezavisnosti BiH. Bez volje konstitutivnog srpskog naroda u BiH nisu se mogle donositi krupne i istorijske odluke", naveo je on.
Snage Armije BiH napale su 3. maja 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici kolonu Jugoslovenske narodne armije koja se, uz garancije međunarodnih posrednika, povlačila prema kasarni u Lukavici.
Optužnicu protiv odgovornih za zločine u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu podiglo je Tužilaštvo za ratne zločine Srbije.
(Beta, foto: Tanjug)
U Crkvi svetog Đorđa služen je parastos za poginule vojnike, a potom su na Centralnom krstu na vojničkom groblju u Miljevićima položeni venci.
Obeležavanju godišnjice stradanja vojnika u Dobrovoljačkoj ulici prisustvovali su porodice stradalih, zvaničnici Republike Srpske (RS), grada Istočno Sarajevo i lokalnih vlasti.
Ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Rade Ristović rekao je da "vojnici i starešine, koji su bili na otadžbinskom zadatku jer su branili bivšu Jugoslaviju, nisu ni slutili da će 2. i 3. maja 1992. godine biti prevareni od vlasti tadašnje Republike BiH i stranih sila, koje su im obećale mirnu evakuaciju iz Sarajeva".
"Prevara je bila očigledna, a smrtno su stradala 42 vojnika, dok su 73 ranjena, a 215 ih je zarobljeno i svirepo mučeno u sarajevskim logorima", kazao je Ristović.
On je izrazio nadu da će se odgovorni za ovaj zločin uskoro naći pred pravosudnim organima.
Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Vinko Radovanović pozvao je vlasti RS i srpske predstavnike u organima BiH da pojačaju napore kako bi se utvrdila istina i procesuirali odgovorni za ovaj zločin.
Radovanović je ocenio da je Dobrovoljačka postala simbol "početka krvavog građanskog rata u BiH", optužujući tadašnje najviše bošnjačke i hrvatske funkcionere u BiH da su želeli i provocirali rat.
"Vlast u kojoj su bili Alija Izetbegović, Ejup Ganić i Stjepan Kljujuć nije htela nikakav dogovor ni miran rasplet krize nastale zbog neustavnog i nezakonitog sprovođenja referenduma o nezavisnosti BiH. Bez volje konstitutivnog srpskog naroda u BiH nisu se mogle donositi krupne i istorijske odluke", naveo je on.
Snage Armije BiH napale su 3. maja 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici kolonu Jugoslovenske narodne armije koja se, uz garancije međunarodnih posrednika, povlačila prema kasarni u Lukavici.
Optužnicu protiv odgovornih za zločine u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu podiglo je Tužilaštvo za ratne zločine Srbije.
(Beta, foto: Tanjug)
