• Izdanje: Potvrdi
IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

IMATE PRIČU? Javite nam se.

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne sme biti više od 25 MB.

Poruka uspešno poslata

Hvala što ste poslali vest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

POKOLJ SRBA U SELU KOD KNINA: Na komemoraciju srpskim žrtvama dolaze Milanović i hrvatski ministar Medved!

 Lana Stošić
Autor Lana Stošić

U zaseoku Grubori, sela Plavno, kod Knina, danas će biti održana komemoracija srpskim žrtvama, civilima koji su ubijeni su u tom mestu, 25. avgusta 1995. godine tokom operacije "Oluja obruč".

Obeležavanju dve i po decenije od tog zločina prisustvovaće i predsednik Hrvatske Zoran Milanović i hrvatski ministar “branitelja” Tomislav Medved.

Prisustvo ministra u Gruborima deo je ranijeg dogovora, prema kojem je na obeležavanju operacije "Oluja", početkom meseca, u Kninu učestvovao predstavnik hrvatskih Srba, potpredsednik hrvatske vlade Boris Milošević.

Specijalni izaslanik predsednika Srbije za rešavanje pitanja nestalih sa Hrvatskom Veran Matić, uoči komemoracije, u autorskom tekstu na portalu "javniservis.net", najavio je da će joj prisustvovati i grupa bivših meštana Grubora, koji sada žive u Leštanima, sa kojima će se razgovarati o održivom povratku u potpuno napušteno selo, što je, kako je kazao, dokaz da se neće sve završiti na izjavama i govorima na komemoraciji.

Možda će vas zanimati

Izrazio je i uverenje da to što će, osim Milanovića i Medveda, komemoraciji u zaseoku Grubori prisustvovati i ministarka regionalnog razvoja, kao i direktor Centralnog državnog ureda za stambeno zbrinjavanje, znaci i rešenost da se izgradi put i obnove kuće onih koji su izbegli pre 25 godina, a žele da se vrate i da će se pronaći način da njihov povratak bude održiv.

ČETVRT VEKA BEZ KAZNE

Dokumentacioni centar Veritas saopštio je da za ovaj zločin niko nije odgovarao. "Potomci i sunarodnici ubijenih Gruboričana preko Veritasa poručuju hrvatskim vlastima i Srbima koji ih trenutno predstavljaju u Hrvatskoj da nemaju ništa protiv bilo čijeg dolaska na komemoraciju, ali bi mnogo više voleli da je u prethodnih 25 godina neko i osuđen za ovaj nesporan ratni zločin", navela je ta organizacija. U zaseoku Grubori danas niko ne živi.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je početkom meseca da je odlazak Miloševića u Knin suviše važno pitanje, koje je trebalo doneti zajednički i sa Srbijom i sa Republikom Srpskom, a da je njegov stav da je "Oluja" bila najveće etničko čišćenje i da mu ne pada na pamet da učestvuje u proslavljanju i legitimisanju te operacije.

Politički predstavnici Srba iz Hrvatske su, kazao je, tu odluku suštinski doneli sami. Pojedini analitičari u Srbiji smatraju da je hrvatski državni vrh, time što su se "svi uhvatili" za komemoraciju u Gruborima i Plavnom, želi da naglasi da su zločini nad Srbima izolovani incidenti, a ne sistematsko uništavanje celog naroda, te da komemoracija za šest mrtvih znači da se svi zločini "Oluje" svode na šest staraca, a ne stotine hiljada ljudi koji su progonjenji i na hiljade stradalih.

S druge strane premijer Andrej Plenković rekao je početkom meseca da se prisustvom Medveda na obeležavanju zločina počinjenog u Gruborima nakon "Oluje" šalje snažna poruka vlade o tome da se moraju poštovati sve žrtve i dostojno obeležiti ta mesta.

Sam Medved rekao je ranije da mu nije bilo teško da donese odluku o odlasku u Grubore, gde su pojedinci iz hrvatskih jedinica, kako je naveo, počinili ratni zločin.

Srpske civile u zaseoku Grubori ubili su pripadnici antiterorističke jedinice "Lučko" u sastavu Specijalne policije Hrvatske tokom akcije "Oluja obruč", odnosno nakon operacije "Oluja", 25. avgusta 1995. godine.

Zločin je izvršen nad svim preostalim civilima srpske nacionalnosti zaseoka Grubori, u sastavu naselja Plavno, Plavljanska dolina, opština Knin, u sastavu tadašnje Republike Srpske Krajine.

Ubijeno je šest srpskih civila, a sve kuće u Gruborima su zapaljene.

Tada su ubijeni Marija Grubor (90), Miloš Grubor (80), Jovo Grubor (65), Milica Grubor (51) i Đuro Šaranović (41).

Županijsko državno tužilaštvo u Zagrebu krajem 2010. godine podiglo je optužnicu protiv trojice bivših pripadnika hrvatske Specijalne policije zbog ratnog zločina u Gruborima.

Optuženi Franjo Drlje, koji je bio komandir grupe, Božidar Krajina i Igor Beneti su 25. avgusta 1995. godine u Plavljanskoj dolini, tokom akcije pretraživanja terena nazvanoj "Oluja obruč", ušli u zaseok Grubori, ubili šest preostalih srpskih civila i zapalili sve kuće.

Ipak, 2014. godine Županijski sud u Zagrebu doneo je oslobađajuću presudu, jer je zaključio kako nema dokaza da su Drljo i Krajina počinili zločin koji im se stavlja na teret.

Vrhovni sud Hrvatske 2016. godine, nakon žalbe Tužilaštva, ukunuo je presudu i vratio predmet na ponovljeno suđenje, ali je ono 2016. godine ponovo završeno oslobađajućom presudom.

Tu presudu hrvatski Vrhovni sud je potvrdio 2019. godine.

Komemoracija će početi u selu Plavnom, pored krsta postavljenog za žrtve celog sela, a nastaviće se u njegovom zaseoku Grubori, kod krsta postavljenog za tamošnje žrtve.

Komemoraciju organizuje Srpsko nacionalno veće u Hrvatskoj.

(Mondo/Agencije)

Budite bolje informisani od drugih, PREUZMITE MONDO MOBILNU APLIKACIJU.

Pročitajte i ovo

Komentari 2

Komentar je uspešno poslat.

Vaš komentar je prosleđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspelo.

Nevalidna CAPTCHA

Bzvz

Fora na koju ide Hrvatska a i ovi u Sarajevu srpski civili "sami otisli bezveze", a zamislite da su poslusali Hrvatsku i da im se nece nista desiti tj da je ostao neki veci broj to bi bilo jedno 50.000 mrtvih iz udarca,a ovo su inace bili neki starci koji nisu mogli da idu pa ostali pa sta bude.

Србин

Сама чињеница да нико није осуђен за убиство српских цивила у Грубору говори да Хрватска нема намеру да призна да су се догодили злочини. Декларативно причање о српским цивилним жртвама је само декор да замаже очи Србима у Хрватској како како би и даље долазили на прославу највећег етничког чишћења после 2. светског рата.

special image