Posle uvođenja novog crnogorskog pravopisa pojavljuju se brojni praktični problemi. Evo nekih od njih
Crnogorci su poznati kao strasni kockari, pa deo njih, ironično ili iskreno, odobrava ozvaničenu odluku Ministarstva prosvete da nova azbuka još nekodifikovanog crnogorskog jezika ima baš 32 slova. Onoliko, dakle, koliko ima karata za igranje ovde omiljenih igara - preferansa, pokera i, naročito, fircika. Za strasne zagovornike "očuvanja nacionalnog identita Crnogoraca" u ovoj jezičkoj "gimnastici" ima i još važnije simbolike: ni azbuka nam više nije ista sa Srbima!
Mnogo šala nastalo je otkako su pre neki dan u "Službenom listu" objavljeni Pravopis i Rječnik crnogorskog jezika o kojima lingvisti tek treba da daju sud. Ali, pošto su ove dve "knjige", iza kojih stoji radna grupa u sastavu dr Milenko Perović (Univerzitet Novi Sad), dr Josip Silić (Sveučilište Zagreb) i dr Ljudmila Vasiljeva (ukrajinski univerzitet “Ivan Frank”), postala obavezujuće za javnu upotrebu, mnogima se osmeh zaledio, pišu "Novosti".
Tek, naime, treba da se vidi kako će crnogorski jezik živeti u praksi, kako će izgledati udžbenici, koja deca će tražiti da u školi i dalje uče srpski (jedan od jezika "u službenoj upotrebi" po novom Ustavu)... I hoće li, konačno, i Njegoš biti "prepevan" sa jezika kojim je pisao (srpski!) na ovaj koji su "standardizovala" nova pokolenja?
Dok eksperti strahuju da će standardizovanje crnogorskog (i to navrat-nanos - pre nego što je, na primer, izrađena gramatika kao lingvistički osnov) izazvati "pravopisnu anarhiju", otvaraju se i druga, praktična pitanja.
Niko još nije predvideo šta sve podrazumeva uvođenje dva nova slova u svakodnevicu. Kako ih ukucati na tastaturi računara, ili na mašinama kojima se izrađuju lične karte, pasoši i drugi dokumenti? Jer, nema sumnje da će biti i onih koji će tražiti da im se ime napiše onako kako se izgovara.
A i inače, načelo tvoraca novog pravopisa je: "Piši kao što govoriš". Istina, već su zabeleženi napori korisnika Interneta da u tastaturu na računarima negde ubace meko S i meko Z, ali to podrazumeva instalacione datoteke i izmene softvera za koje bi trebalo platiti - milione.
"Tehnička" i ekonomska strana celog "slučaja" će, valjda, biti rešena, pa šta košta da košta.
Ostaju dileme druge prirode, o čemu se u javnosti uveliko vode polemike. Očita je, recimo, žurba ministarstva prosvete, koje je odbacilo 18-mesečni rad Saveta za standardizaciju, sastavljenog od crnogorskih stručnjaka za jezik i njihove dve verzije pravopisa i rečnika i angažovalo eksperte iz Srbije, Ukrajine i Hrvatske. Perović, Silić i Vasiljeva su, prosto, predložili što se od njih očekivalo, ne krijući da su koristili i verzije Saveta, kao ni da su pravila za upotrebu crnogorskog jezika uglavnom izveli iz već postojećih.
"Držali smo se rešenja iz Pravopisa srpskohrvatskog književnog jezika (Novosadski dogovor) iz 1960. godine. U ovom pravopisu u odnosu na taj nije promenjeno ništa što se moralo menjati", napisali su autori u predgovoru za novi pravopis.
Precizirana je i upoteba novih slova ali se, za razliku od mekog S, koje je zaista u širokoj upotrebi u "običnom" govoru za meko Z u "rječniku" našlo svega šest primera. Maliciozni bi na ovom mestu rekli da postoji i sedma reč: Zaga (sa apostrofom iznad Z). To je nadimak aktuelnog ministra kulture Branislava Mićunovića koji je u jeku polemike o jeziku izjavio da "jedva čeka dan" kada će svoje ime pisati uz pomoć novog fonema.
Ispunila mu se želja. Za sada, tek na papiru i snagom državnog aparata koji je za službeni jezik proglasio onaj kojim, po aktuelnom popisu stanovništva, govori svega dvadesetak odsto građana.
Prilikom promocije novog pravopisa najavljeno je da će crnogorski jezik uskoro biti i međunarodno kodifikovan. Takav "prijedlog" će formalno pripremiti Centralna biblioteka "Đurđe Crnojević" na Cetinju.
Po popisu iz 2003. godine U Crnoj Gori srpskim jezikom govori 401.382 (oko 64 odsto), crnogorskim 144.838 građana, albanskim 49.956, bošnjačkim 29.380 itd.
(MONDO)
Mnogo šala nastalo je otkako su pre neki dan u "Službenom listu" objavljeni Pravopis i Rječnik crnogorskog jezika o kojima lingvisti tek treba da daju sud. Ali, pošto su ove dve "knjige", iza kojih stoji radna grupa u sastavu dr Milenko Perović (Univerzitet Novi Sad), dr Josip Silić (Sveučilište Zagreb) i dr Ljudmila Vasiljeva (ukrajinski univerzitet “Ivan Frank”), postala obavezujuće za javnu upotrebu, mnogima se osmeh zaledio, pišu "Novosti".
Tek, naime, treba da se vidi kako će crnogorski jezik živeti u praksi, kako će izgledati udžbenici, koja deca će tražiti da u školi i dalje uče srpski (jedan od jezika "u službenoj upotrebi" po novom Ustavu)... I hoće li, konačno, i Njegoš biti "prepevan" sa jezika kojim je pisao (srpski!) na ovaj koji su "standardizovala" nova pokolenja?
Dok eksperti strahuju da će standardizovanje crnogorskog (i to navrat-nanos - pre nego što je, na primer, izrađena gramatika kao lingvistički osnov) izazvati "pravopisnu anarhiju", otvaraju se i druga, praktična pitanja.
Koliko će sve ovo da košta?
Prvo će morati da se menjaju udžbenici i dokumenti, da se iznova štampaju romani.Niko još nije predvideo šta sve podrazumeva uvođenje dva nova slova u svakodnevicu. Kako ih ukucati na tastaturi računara, ili na mašinama kojima se izrađuju lične karte, pasoši i drugi dokumenti? Jer, nema sumnje da će biti i onih koji će tražiti da im se ime napiše onako kako se izgovara.
A i inače, načelo tvoraca novog pravopisa je: "Piši kao što govoriš". Istina, već su zabeleženi napori korisnika Interneta da u tastaturu na računarima negde ubace meko S i meko Z, ali to podrazumeva instalacione datoteke i izmene softvera za koje bi trebalo platiti - milione.
"Tehnička" i ekonomska strana celog "slučaja" će, valjda, biti rešena, pa šta košta da košta.
Ostaju dileme druge prirode, o čemu se u javnosti uveliko vode polemike. Očita je, recimo, žurba ministarstva prosvete, koje je odbacilo 18-mesečni rad Saveta za standardizaciju, sastavljenog od crnogorskih stručnjaka za jezik i njihove dve verzije pravopisa i rečnika i angažovalo eksperte iz Srbije, Ukrajine i Hrvatske. Perović, Silić i Vasiljeva su, prosto, predložili što se od njih očekivalo, ne krijući da su koristili i verzije Saveta, kao ni da su pravila za upotrebu crnogorskog jezika uglavnom izveli iz već postojećih.
"Držali smo se rešenja iz Pravopisa srpskohrvatskog književnog jezika (Novosadski dogovor) iz 1960. godine. U ovom pravopisu u odnosu na taj nije promenjeno ništa što se moralo menjati", napisali su autori u predgovoru za novi pravopis.
A šta se "moralo menjati"?
Iako priređivači tvrde da su izbegavali jezičku arhaizaciju i da nisu hteli da normiraju lokalizme i provincijalizme, za književne su proglasili brojne izraze nastale jotovanjem, pa je sada pravilno reći bačiti, bezućešnost, ćedilo, ćesnogrudan, đetelina, đevovati, opušćeti, doćerivač, đešto, izviđeti... Ijekavica je, reklo bi se, "pojačana" u odnosu na ranije, pa će se po crnogorski zboriti: prijedlog, besprijekornost, opijelo, prijenos, prijevara, a naravno i obavezno i "prijestonica" iz koje se izvodi "prijestolonasljednica".Precizirana je i upoteba novih slova ali se, za razliku od mekog S, koje je zaista u širokoj upotrebi u "običnom" govoru za meko Z u "rječniku" našlo svega šest primera. Maliciozni bi na ovom mestu rekli da postoji i sedma reč: Zaga (sa apostrofom iznad Z). To je nadimak aktuelnog ministra kulture Branislava Mićunovića koji je u jeku polemike o jeziku izjavio da "jedva čeka dan" kada će svoje ime pisati uz pomoć novog fonema.
Ispunila mu se želja. Za sada, tek na papiru i snagom državnog aparata koji je za službeni jezik proglasio onaj kojim, po aktuelnom popisu stanovništva, govori svega dvadesetak odsto građana.
Prilikom promocije novog pravopisa najavljeno je da će crnogorski jezik uskoro biti i međunarodno kodifikovan. Takav "prijedlog" će formalno pripremiti Centralna biblioteka "Đurđe Crnojević" na Cetinju.
Po popisu iz 2003. godine U Crnoj Gori srpskim jezikom govori 401.382 (oko 64 odsto), crnogorskim 144.838 građana, albanskim 49.956, bošnjačkim 29.380 itd.
(MONDO)
