Sudsko veće Haškog tribunala otkazalo je nastavak suđenja nekadašnjem predsedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću koji je bio zakazan za sutra, nakon današnje rasprave o mogućnostima za nastavak tog procesa u kom je Karadžić do sada odbijao da učestvuje.

Predsednik sudskog veća sudija O Gon Kvon je rekao da će veće pažljivo razmotriti Karadžićeve argumente za odlaganje suđenja dok ne bude spreman za suđenje kao i argumentaciju tužilaštva i da će veće odluku o načinu nastavka procesa doneti u toku ove sedmice u pisanoj formi.

Istom odlukom biće određen i datum nastavka suđenja, kazao je Kvon.

Karadžić je danas došao u sudnicu Haškog tribunala na statusnu konferenciju, pošto je tri dana suđenja odbijao da se pojavi, tvrdeći da nije imao vremena da se pripremi za početak procesa.

On je ponovio da ne želi da bojkotuje proces, jer je to poslednja prilika da se dođe do istine, ali da su mu manipulacijama tužilaštva od početka ugrožena prava na vreme i uslove za pripremu odbrane i predložio da mu se ostavi dodatno vreme za pripremu odbrane.

"Ne želim da bojkotujem ovu proceduru, ali ne mogu da učestvujem u nečemu što je loše od početka. Situacija je takva da bih zaista bio kriminalac ukoliko bih prihvatio ovakve uslove", rekao je Karadžić.

"Kakvo god rešenje veće donese mi ćemo nastaviti sa pripremom i ta odbrana će biti bolja i kraća nego bilo koje drugo rešenje", kazao je Karadžić.

Prema njegovim rečima najkredibilnije je da odbrana dobije dodatno vreme, i da se uvaži činjenica da materijal od tužilaštva dobija od 18. maja, a ne od svog dolaska u Tribunal.

"Devet meseci smo izgubili voljom tužilaštva. Na milion i 300 hiljada njihovih strana ja moram da spremim svojih 700.000 samo da osporim njihove navode, a plus još toliko da iznesem svoju argumentaciju u prilog odbrani", kazao je Karadžić ističući da je ovaj proces bitan pre svega za narod u Bosni.

Tužilaštvo je predložilo više varijanti za nastavak suđenja Karadžiću, podsećajući veće da ima pravo i da ga prinudno dovede u sudnicu.

Prisustvo suđenju na koje bi okrivljeni bio doveden silom, nužna je posledica da je on uhapšen i da se nalazi u pritvoru kako bi odgovarao za optužbe za koje se tereti, naveo je predstavnik tužilaštva.

Jedna od mogućnosti koju je izneo predstavnik tužilaštva bila je da se Karadžiću suđenje nastavi u kratkom roku i da veće razmotri postavljanje Karadžiću "branioca u pripravnosti", ukoliko on ne želi da učestvuje u postupku.

Njemu bi bila data mogućnost da iznese svoju uvodnu reč, a potom bi tužilaštvo otpočelo sa izvođenjem dokaza. Tužilaštvu su prihvatljiva i kraća odlaganja tokom procesa ukoliko budu potrebna.

Predstavnik tužilaštva je pojasnio da rezervni branilac ne bi morao ni da se uključuje u proces ukoliko bi Karadžić u njemu učestvovao.

Ukoliko Karadžić odluči da ne učestvuje u suđenju, tužilaštvo je predložio da mu se nametne branilac do kraja ovog procesa, pa i po cenu odlaganja procesa, uz objašnjenje da bi "odlaganje bilo razumna cena kako bi se održalo pravično suđenje".

Na ocenu tužilaštva da postoji pravna mogućnost da suđenje bude nastavljeno u odsustvu i optuženog i branioca, ali da se ne zna za takav slučaj u praksi, Karadžić je uzvratio da u tom slučaju nije potrebno ni sudsko veće.

"Neka tužilaštvo napiše presudu i pošalje mi je poštom", sugerisao je on.

Mogućnost postavljanja amikus curia (prijatelja suda) prema tužilaštvu je neprihvatljiva, jer je "teško videti kako on može pomoći interesima pravde, pošto Karadžić uopšte ne želi da učestvuje u suđenju".

Predsedavajući sudija O Gon Kvon rekao je da je sud već utvrdio da je optuženi imao dovoljno vremena za pripremu.

"Jasno je da se Vi ne slažete sa ovim odlukama. Ipak, kao što sam vam prethodno objasnio, sudsko veće, a ne optužena osoba, određuje spremnost za suđenje", rekao je sudija.

Karadžić je uhapšen 21. jula 2008 godine u Beogradu, a suđenje mu je bez njegovog prisustva u sudnici počelo 27. oktobra ove godine.

On tvrdi da su ga nepoznate osobe uhapsile 18. jula i tri dana držale na nepoznatom mestu, pre nego što je bio izveden pred istražnog sudiju.

Tribunalu u Hagu, Karadžić je izručen 30. jula, a u prvom pojavljivanju pred sudijom, on je odbio da se izjasni o krivici po tačkama važeće optužnice.

Pretpretresni sudija Ijan Bonomi u spis je tada, u skladu sa pravilima suda, uveo da se Karadžić ne oseća krivim.

Karadžić je optužen u 11 tačaka za ratne zločine, uključujući genocid, počinjene tokom rata u BiH od 1992. do 1995. godine.

Tužilaštvo je u uvodnoj reči navelo da je Karadžić organizator jednog od "namračnijih poglavlja čovečanstva" i da je odgovoran za ubistva 8.000 Bošnjaka u Srebrenici u julu 1995. godine.

Optužnicom je obuhvaćena i opsada Sarajeva u kojoj je, prema procenama, poginulo 10.000 ljudi.

Statusna konferencija održana je kako bi se razmotrili načini za nastavak suđenja, posle Karadžićevog odbijanja da se pojavi na početku suđenja.

Očekuje se da će suđenje trajati godinama, uz učešće nekoliko stotina svedoka.

(agencije/MONDO)