
Većina stanovnika Kostajnice koja želi da dođe do svojih bašta to mogu učiniti samo ako pređu u Hrvatsku, naravno s ličnom kartom ili pasošem!
Problem razgraničenja u donjem toku reke Une kod Kostajnice još nije rešen.
Zbog toga najviše ispaštaju vlasnici zemljišta uz desnu obalu Une čije oranice se, prema sadašnjem stanju, delom nalaze u Hrvatskoj, a delom u BiH.
Momir Grbić kada krene iz kuće u baštu koja je udaljena samo 200 metara mora da pređe državnu granicu, jer je nakon raspada SFRJ njegova bašta ostala u Hrvatskoj, a kuća u BiH.
Sam Momir može da pređe granicu bez problema, ali ne može na teritoriju susedne zemlje da prenosi niti prevozi nikakav alat ni mašine, piše "Euroblic".
"Kad pitam na graničnom prelazu da li mogu da pređem u baštu sa traktorom, đubretom i prikolicom, odgovore da ne mogu. Pa šta će mi bašta, ako ću da je obrađujem golim rukama", pita se Momir Grbić.
Njegove komšije pitaju se i da li će im pasoši biti potrebni i da se leti okupaju i osveže u reci Uni, pored koje žive.
Marko Čolić, načelnik Kostajnice, kaže da će se sporne granice Kostajnice sa Hrvatskom rešavati u paketu sa ostalim, još nerešenim linijama razgraničenja između BiH i Hrvatske.
On podseća da se spor oko granice na Uni vodi oko teritorije na desnoj obali reke, na kojoj se nalazi fudbalsko igralište i tvrđava Stari grad, za koju Hrvati tvrde da je pripadala dinastiji Zrinskih.
"Nadamo se da će se to uskoro rešiti, jer je to u interesu obe države", navodi načelnik Čolić, tvrdeći da će verovatno biti neophodna međunarodna arbitraža, jer dve države ne mogu da se dogovore.
Za njega i druge građane Kostajnice Dejtonski sporazum ima poslednju reč kada je u pitanju uređenje BiH, po kojem granica između Kostajnice i Hrvatske ide maticom reke Une.
"Dejton nije ispoštovan, mi nemamo pristup reci Uni, situacija je potpuno nerazjašnjena. S druge strane, mi smo saglasni i da taj deo zemljišta koji se gruntovno vodi na RH otkupimo, a da tvrđava ostane zaštićeni dio teritorije, kojom će i dalje upravljati Hrvati“, ističe Čolić.
Zbog sporne granice stoje i radovi na zaobilaznici u Kostajnici i svi projekti zacrtani u Strategiji razvoja opštine, jer bi gledajući sadašnje stanje trebalo srušiti pola grada da bi se zaobilaznica izgradila.
Prošlo je više od deset godina od kada su BiH i Hrvatska potpisale sporazum o graničnoj liniji, koji ni do danas nijedna od tih susednih zemalja nije ratifikovala u parlamentu.
(MONDO)
Problem razgraničenja u donjem toku reke Une kod Kostajnice još nije rešen.
Zbog toga najviše ispaštaju vlasnici zemljišta uz desnu obalu Une čije oranice se, prema sadašnjem stanju, delom nalaze u Hrvatskoj, a delom u BiH.
Momir Grbić kada krene iz kuće u baštu koja je udaljena samo 200 metara mora da pređe državnu granicu, jer je nakon raspada SFRJ njegova bašta ostala u Hrvatskoj, a kuća u BiH.
Sam Momir može da pređe granicu bez problema, ali ne može na teritoriju susedne zemlje da prenosi niti prevozi nikakav alat ni mašine, piše "Euroblic".
"Kad pitam na graničnom prelazu da li mogu da pređem u baštu sa traktorom, đubretom i prikolicom, odgovore da ne mogu. Pa šta će mi bašta, ako ću da je obrađujem golim rukama", pita se Momir Grbić.
Njegove komšije pitaju se i da li će im pasoši biti potrebni i da se leti okupaju i osveže u reci Uni, pored koje žive.
Marko Čolić, načelnik Kostajnice, kaže da će se sporne granice Kostajnice sa Hrvatskom rešavati u paketu sa ostalim, još nerešenim linijama razgraničenja između BiH i Hrvatske.
On podseća da se spor oko granice na Uni vodi oko teritorije na desnoj obali reke, na kojoj se nalazi fudbalsko igralište i tvrđava Stari grad, za koju Hrvati tvrde da je pripadala dinastiji Zrinskih.
"Nadamo se da će se to uskoro rešiti, jer je to u interesu obe države", navodi načelnik Čolić, tvrdeći da će verovatno biti neophodna međunarodna arbitraža, jer dve države ne mogu da se dogovore.
Za njega i druge građane Kostajnice Dejtonski sporazum ima poslednju reč kada je u pitanju uređenje BiH, po kojem granica između Kostajnice i Hrvatske ide maticom reke Une.
"Dejton nije ispoštovan, mi nemamo pristup reci Uni, situacija je potpuno nerazjašnjena. S druge strane, mi smo saglasni i da taj deo zemljišta koji se gruntovno vodi na RH otkupimo, a da tvrđava ostane zaštićeni dio teritorije, kojom će i dalje upravljati Hrvati“, ističe Čolić.
Zbog sporne granice stoje i radovi na zaobilaznici u Kostajnici i svi projekti zacrtani u Strategiji razvoja opštine, jer bi gledajući sadašnje stanje trebalo srušiti pola grada da bi se zaobilaznica izgradila.
Prošlo je više od deset godina od kada su BiH i Hrvatska potpisale sporazum o graničnoj liniji, koji ni do danas nijedna od tih susednih zemalja nije ratifikovala u parlamentu.
(MONDO)
Pridruži se MONDO zajednici.