"Mislim da konačno svi problemi treba da se stave na sto i moraju da budu rešeni", rekao je Ivo Josipović u intervjuu agenciji Beta.
Josipović je rekao da će članstvo Hrvatske u EU i dobri odnosi sa susedima biti glavni prioriteti njegove spoljne politike. On je ocenio da nerešena pitanja u odnosima dve zemlje neće usporiti napredovanje ka Evropi i dodao da je interes i Srbije i Hrvatske da "ona druga što pre uđe u EU".
"Jedna od glavnih postavki moje spoljne politike je upravo činjenica da su dobri odnosi sa susedima ključ i naše sigurnosti i razvoja ekonomije i Hrvatske i svih zemalja u regionu. Glavni napor će biti usmeren upravo prema tome", naveo je novoizabrani predsednik Hrvatske.
Upitan šta bi Beograd konkretno trebalo da uradi da bi eventualno došlo do povlačenja hrvatske tužbe za genocid iz 1999. godine, Josipović je rekao da treba otkriti sudbinu više od 1.000 nestalih, vratiti preostalo kulturno blago, ali i nastaviti procesuiranje ratnih zločina.
On je dodao da su sve te stvari već počele da se rešavaju i da je "danas bitno drugačija situacija nego u vreme kada je tužba podneta", ali da "još puno toga" treba uraditi.
"Teško je očekivati da bude pronađen svaki papir, ali je bitno da postoji dobra volja, da se vide procedure, aktivnosti i izrazito dobri rezultati", naglasio je Josipović.
Ocenivši da se dobra volja za rešavanje ovih problema iz Beograda pokazuje, Josipović je dodao da je "šteta što je u jednom trenutku došlo do malog zastoja u razvoju odnosa" i da proces jačanja dobrih odnosa treba nanovo malo podstaći.
Naveo je da između tužilaštva za ratne zločine Srbije i hrvatskog državnog tužilaštva postoji dobra saradnja na procesuiranju ratnih zločina u takozvanim nehaškim predmetima. Dodao je, međutim, da Srbija još treba da izruči Haškom tribunalu Ratka Mladića i Gorana Hadžića koji su "i u Hrvatskoj ostavili krvav trag", ukoliko se oni nalaze na prostoru Srbije.
Josipović je ponovio da "tužbe nisu same sebi svrha", ocenivši da "nema razloga desetke godina trošiti vreme i novac na sudski postupak, ako može da bude postignut dogovor".
"Siguran sam da tužbe ne bi bilo da su se u vreme podnošenja hrvatske tužbe ovi problemi rešavali", smatra Josipović, koji je i sam učestvovao u sastavljenju hrvatske tužbe.
Upitan kako istovremeno održavati dobre odnose sa Srbijom i sa Kosovom budući na srpsko protivljenje nezavisnosti Kosova, Josipović odgovara da će "biti potrebno snalaženje".
"Nadam se da će doći do promene i da će se možda nakon postupka pred Međunarodnim sudom pravde promeniti i odnosi između Srbije i Kosova. U prvom redu to moraju da rešavaju Srbija i Kosovo", ističe novoizabrani hrvatski predsednik.
Kao glavne postavke svoje spoljne politike Josipović je naveo ulazak Hrvatske u Evropsku uniju, ali i dobre odnose sa susedima koji su, prema njegovim rečima, "ključ sigurnosti i razvoja ekonomije Hrvatske i svih država u regiji".
"Interes obe države je što skoriji ulazak u EU", rekao je Josipović i dodao da Hrvatska i Srbija na tom putu treba da sarađuju.
Navodeći da će Hrvatska ranije ući u EU budući da je njen pregovarački proces pri kraju, Josipović je izrazio očekivanje da će to biti do 1. januara 2012. Dodao je bi "voleo da i Srbija bude deo EU", jer će doprineti stabilnosti u regionu.
Na pitanje mogu li međusobne tužbe za genocid između Hrvatske i Srbije i nerešeno granično pitanje, da uspore obe zemlje na putu evropskih integracija Josipović je odgovorio negativno.
"Mislim da ti problemi neposredno ne predstavljaju posebnu prepreku za ulazak Hrvatske u EU, ali probleme treba staviti na sto i rešavati.
Danas su ti problemi možda manje bolni, ali sutra mogu da budu povod za neki veći nesporazum", naglasio je Josipović.
Prema njegovom mišljenju, granični problem je "više tehničko pitanje koje će biti rešeno ili dogovorom ili na međunarodnom sudu pravde".
"Ne verujem da će taj proceš biti konfliktan", ocenio je Josipović.
Naglasio je da Srbija i Hrvatska treba da rade i na "postizanju najviših standarda poštovanja prava nacionalnih manjina". Ocenivši da Hrvatska ima dobar Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, Josipović je naveo da je problem što se "on još ne primenjuje do kraja".
Dodao je i da učešće Samostalne demokratske srpske stranke (SDŠ) u Vladi Hrvatske pokazuje otvorenost hrvatskog političkog i pravnog sistema prema učešću nacionalnih manjina u vlasti.
Novoizabrani predsednik Hrvatske ističe da postoje "neslućene mogućnosti vezane za privrednu saradnju i trgovinu Srbije i Hrvatske", ali i za mogućnost njihovog "zajedničkog nastupa na trećem tržištu".
"Pri tome ne zanemarujem ni kulturnu saradnju jer ona gradi mostove, približava ljude", dodao je Jospipović u intervjuu agenciji Beta.
(Beta)
Josipović je rekao da će članstvo Hrvatske u EU i dobri odnosi sa susedima biti glavni prioriteti njegove spoljne politike. On je ocenio da nerešena pitanja u odnosima dve zemlje neće usporiti napredovanje ka Evropi i dodao da je interes i Srbije i Hrvatske da "ona druga što pre uđe u EU".
"Jedna od glavnih postavki moje spoljne politike je upravo činjenica da su dobri odnosi sa susedima ključ i naše sigurnosti i razvoja ekonomije i Hrvatske i svih zemalja u regionu. Glavni napor će biti usmeren upravo prema tome", naveo je novoizabrani predsednik Hrvatske.
Upitan šta bi Beograd konkretno trebalo da uradi da bi eventualno došlo do povlačenja hrvatske tužbe za genocid iz 1999. godine, Josipović je rekao da treba otkriti sudbinu više od 1.000 nestalih, vratiti preostalo kulturno blago, ali i nastaviti procesuiranje ratnih zločina.
On je dodao da su sve te stvari već počele da se rešavaju i da je "danas bitno drugačija situacija nego u vreme kada je tužba podneta", ali da "još puno toga" treba uraditi.
"Teško je očekivati da bude pronađen svaki papir, ali je bitno da postoji dobra volja, da se vide procedure, aktivnosti i izrazito dobri rezultati", naglasio je Josipović.
Ocenivši da se dobra volja za rešavanje ovih problema iz Beograda pokazuje, Josipović je dodao da je "šteta što je u jednom trenutku došlo do malog zastoja u razvoju odnosa" i da proces jačanja dobrih odnosa treba nanovo malo podstaći.
Naveo je da između tužilaštva za ratne zločine Srbije i hrvatskog državnog tužilaštva postoji dobra saradnja na procesuiranju ratnih zločina u takozvanim nehaškim predmetima. Dodao je, međutim, da Srbija još treba da izruči Haškom tribunalu Ratka Mladića i Gorana Hadžića koji su "i u Hrvatskoj ostavili krvav trag", ukoliko se oni nalaze na prostoru Srbije.
Josipović je ponovio da "tužbe nisu same sebi svrha", ocenivši da "nema razloga desetke godina trošiti vreme i novac na sudski postupak, ako može da bude postignut dogovor".
"Siguran sam da tužbe ne bi bilo da su se u vreme podnošenja hrvatske tužbe ovi problemi rešavali", smatra Josipović, koji je i sam učestvovao u sastavljenju hrvatske tužbe.
Upitan kako istovremeno održavati dobre odnose sa Srbijom i sa Kosovom budući na srpsko protivljenje nezavisnosti Kosova, Josipović odgovara da će "biti potrebno snalaženje".
"Nadam se da će doći do promene i da će se možda nakon postupka pred Međunarodnim sudom pravde promeniti i odnosi između Srbije i Kosova. U prvom redu to moraju da rešavaju Srbija i Kosovo", ističe novoizabrani hrvatski predsednik.
Kao glavne postavke svoje spoljne politike Josipović je naveo ulazak Hrvatske u Evropsku uniju, ali i dobre odnose sa susedima koji su, prema njegovim rečima, "ključ sigurnosti i razvoja ekonomije Hrvatske i svih država u regiji".
"Interes obe države je što skoriji ulazak u EU", rekao je Josipović i dodao da Hrvatska i Srbija na tom putu treba da sarađuju.
Navodeći da će Hrvatska ranije ući u EU budući da je njen pregovarački proces pri kraju, Josipović je izrazio očekivanje da će to biti do 1. januara 2012. Dodao je bi "voleo da i Srbija bude deo EU", jer će doprineti stabilnosti u regionu.
Na pitanje mogu li međusobne tužbe za genocid između Hrvatske i Srbije i nerešeno granično pitanje, da uspore obe zemlje na putu evropskih integracija Josipović je odgovorio negativno.
"Mislim da ti problemi neposredno ne predstavljaju posebnu prepreku za ulazak Hrvatske u EU, ali probleme treba staviti na sto i rešavati.
Danas su ti problemi možda manje bolni, ali sutra mogu da budu povod za neki veći nesporazum", naglasio je Josipović.
Prema njegovom mišljenju, granični problem je "više tehničko pitanje koje će biti rešeno ili dogovorom ili na međunarodnom sudu pravde".
"Ne verujem da će taj proceš biti konfliktan", ocenio je Josipović.
Naglasio je da Srbija i Hrvatska treba da rade i na "postizanju najviših standarda poštovanja prava nacionalnih manjina". Ocenivši da Hrvatska ima dobar Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, Josipović je naveo da je problem što se "on još ne primenjuje do kraja".
Dodao je i da učešće Samostalne demokratske srpske stranke (SDŠ) u Vladi Hrvatske pokazuje otvorenost hrvatskog političkog i pravnog sistema prema učešću nacionalnih manjina u vlasti.
Novoizabrani predsednik Hrvatske ističe da postoje "neslućene mogućnosti vezane za privrednu saradnju i trgovinu Srbije i Hrvatske", ali i za mogućnost njihovog "zajedničkog nastupa na trećem tržištu".
"Pri tome ne zanemarujem ni kulturnu saradnju jer ona gradi mostove, približava ljude", dodao je Jospipović u intervjuu agenciji Beta.
(Beta)
Pridruži se MONDO zajednici.