Svedok je, međutim, ostao pri iskazu da je 14. jula 1995. godine preživeo streljanje između 500 i 1.000 muslimanskih muškaraca u blizini škole u Orahovcu kod Zvornika, koje su počinili pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS).

Bivši predsednik Republike Srpske (RS) optužen je za genocid u Srebrenici i još sedam opština u BiH, zločine protiv čovečnosti nad Muslimanima i Hrvatima, kao i za uzimanje međunarodnih talaca od 1992. do 1995. godine.

"Tvrdim da vi niste bili na streljanju, niste streljani, niti ste bili spaseni i da ste sve izmislili... Šta vi na to kažete", rekao je Karadžić svedoku tokom unakrsnog ispitivanja, ne navodeći na čemu temelji tu tvrdnju.

Ostajući pri svedočenju, KDŽ-064 je Karadžiću povišenim glasom uzvratio: "Dabogda ti, Karadžiću, svojoj deci pogledao mrtvima u oči kao što su tamo majke gledale svoju decu".

Karadžić je svedoku kazao i da "nije žrtva, nego borac", što je KDŽ-064 odbacio, potvrđujući, međutim, da je bio u Armiji BiH, ali da nije imao oružje.

Svedok je ponovio i da su mu se srpski vojnici u školi u Orahovcu predstavili kao "Karadžićevi golobradi četnici", na šta je Karadžić odvratio da je on "ukinuo partizane i četnike".

Na sugestiju optuženog, KDŽ-064 je potvrdio da "Srebrenica nije branjena" i da je "prepuštena Srbima u ruke". Svedok je, međutim, Karadžića optuživao da je "preko radija pretio osvetom" Srebreničanima i da je nad stanovništvom enklave zatim postupio "po kratkom postupku", sprovodeći etničko čišćenje.

"To će vaše tužilaštvo morati da dokaže", odgovorio je Karadžić, nazivajući svedoka - koji je iskaz ranije dao na pet suđenja pred Tribunalom - "omiljenim svedokom" tužilaca.

Pretežni deo unakrsnog ispitivanja, Karadžić je posvetio periodu pre pada Srebrenice i događajima od 1992. do 1993. godine.

Bivši predsednik RS je tvrdio da su u svedokovom kraju pronađene četiri masovne grobnice sa srpskim žrtvama, od kojih su neke bile unakažene. Svedok je prihvatio da je ubijeno "podosta" Srba, ali je sugerisao da se to dogodilo u borbi.

Karadžić je rekao i da je tokom srebreničke krize 1993. godine "zaustavio VRS" kojoj su muslimanske snage stalno "pucale u leđa", da ne uđe u enklavu zato što se "plašio osvete za 1.200 Srba koji su do tada bili ubijeni".

U tom smislu, protumačio je i da je tadašnji komandant Unprofora, francuski general Filip Morijon (Phillip Morion), ulaskom u Srebrenicu spasao i srpsku stranu.

U nastavku suđenja svedočiće američki diplomata Herbert Okun, koji se s Karadžićem, tokom rata u BiH, sastajao kao zamenik mirovnih izaslanika UN.

(Beta)