Organizatori manifestacije iz Republike Srpske najavili su da će sutra njih 300 mirnom šetnjom, polaganjem cveća i paljenjem sveća obeležiti stradanje pripadnika JNA.

Organizatori manifestacije su dobili saglasnost za održavanje tog skupa od predstavnika policije Kantona Sarajevo.

Premijer Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da taj skup, koji organizuje nadležni odbor Vlade RS, "ima njegovu podršku".

Ministar rada Rade RS Ristović, koji je i predsednik Odbora Vlade RS, a koji je Dobrovoljačku uvrstio na listu obeležavanja, naveo je da će on biti "na čelu kolone koja će ići u Dobrovoljačku i da se nada će tamo doći i premijer RS Milorad Dodik".

"Ne očekujem provokacije jer je reč o mirnom skupu", naveo je on, dodavši "da će porodice 3. maja, nakon 18 godina, posetiti i obeležiti mesto stradanja njihovih najmilijih".

Udruženje Zelene beretke organizovaće na istom mestu, kako najavljuju, mirno okupljanje i odavanje počasti poginulim civilima i braniocima Sarajeva, samo jedan sat ranije, javlja portal "sarajevo-x".

Ovo okupljanje najavljeno je za 9.00 časova na mestu Drvenija u nekadašnjoj Dobrovoljačkoj ulici, a u 10.00 časova je predviđena šetnja do mosta "Suade Deliberović i Olge Sučić".

Predsednica Pododbora za obeležavanje godišnjice stradanja u Dobrovoljačkoj Branka Šljivar potvrdila je Srni da ovaj odbor nije obavešten o nameri zelenih beretki da sutra organizuju okupljanje u Dobrovoljačkoj ulici.

Ona je navela da im je MUP Kantona Sarajevo garantovao bezbjednost i da će sutrašnji skup u organizaciji Odbora Vlade RS za negovanje tradicije oslobodilačkih ratova proći bez problema.

Iz MUP-a Kantona Sarajevo niko nije bio dostupan kako bi potvrdio da li je skup zelenih beretki najavljen na vreme i u skladu sa zakonom.

Gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen zatražio je prošle sedmice da se zabrani obeležavanje godišnjice događanja u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 1992. godine najavljeno za 3. maj.

Behmen smatra da se u Dobrovoljačkoj ulici u maju 1992. godine "nije dogodio zločin, nego da je Sarajevo taj dan odbranjeno od napada strane vojne sile na teritoriji međunarodno priznate Republike BiH".

Hrvatski član Predsedništva BiH Željko Komšić ocenio je da je obeležavanje 18. godišnjice stradanja pripadnika Jugoslovenske narodne armije (JNA) u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu "pokušaj provokacije iz Republike Srpske".

"Porodice stradalih, njihova rodbina i prijatelji - izvolite dođite, ali nemojte da Vlada Republike Srpske govori šta je bilo u Sarajevu sa namerom provokacije Sarajlija, jer nekome odgovara da se nešto desi i da imate belaj u BiH", rekao je Komšić i pozvao građane Sarajeva da ignorišu to obeležavanje, preneo je portal Sarajevo-x.com.

On smatra da odavanje pošte ubijenim vojnicima i oficirima u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu "treba samo ignorisati i ne treba dozvoliti da se iz toga izrodi nešto loše".

Prema njegovom mišljenju, obeležavanjem stradanja pripadnika JNA u Sarajevu pokušavaju se spojiti događaji od 2. i 3. maja 1992. godine.

"Maršruta je Skenderija - Dobrovoljačka. Na Skenderiji je 2. maja bila bitka, a 3. maja bila je čuvena Dobrovoljačka. Sada se pokušava spajati dan kada je bila bitka sa 3. majem kada je bila čuvena razmena (tadašnjeg člana Predsedništva BiH Alije) Izetbegovića i (generala Milutina) Kukanjca", rekao je Komšić.

Gostujući u programu Televizije OBN, Komšić je rekao da, ako se želi obeležavati stradanja nevinih u Sarajevu, onda su to, kako je rekao "kazani".

Specijalno tužilaštvo Srbije za ratne zločine je predmet Dobrovoljačka prosledilo Tužilaštvu BiH, koje je 2003. godine pokrenulo istragu, ali nije nikada podiglo nijednu optužnicu.

Veće za ratne zločine Višeg suda u Beogradu proširilo je istragu krajem 2008, a 29. decembra prošle godine raspisalo međunarodne poternice za 19 osoba iz BiH.

Te osobe su optužene da su 2. i 3. maja 1992. u Sarajevu počinile krivična dela ratni zločin protiv ranjenika i bolesnika, protivpravno ubijanje i ranjavanje neprijatelja i upotreba nedozvoljenih sredstava borbe, te na taj način ubili najmanje 18 osoba.

Mada do danas nisu saopštena imena svih osumnjičenih, zna se da su na "crvenim poternicama" Interpola bivši članovi ratnog predsedništva BiH Ejup Ganić i Stjepan Kljujić, general Armije BiH Jovan Divjak, kao i vođe paravojnih formacija.

Ganić je 1. marta uhapšen na londonskom aerodromu Hitrou po poternici srpskog Interpola, a desetak dana kasnije je pušten iz ekstradicionog pritvora uz kauciju od 300.000 evra i zabranu napuštanja Velike Britanije do odluke suda o ekstradiciji.

Sud u Londonu će o slučaju Ganić, posle dva odlaganja, zasedati 13. jula.

Poternica za Ganićem raspisana je zbog osnovane sumnje da je neposredno, zajedno sa drugim licima, a suprotno sporazumima o mirnom povlačenju jedinica JNA iz BiH, izdavao naređenja za napade na objekte JNA u Sarajevu - vojnu bolnicu, Dom JNA, kolonu sanitetskih vozila i vojnu kolonu u Dobrovoljačkoj ulici.

(agencije/MONDO)