
Bivši ministar spoljnih poslova BiH Muhamed Šaćirbegović najavio je povlačenje svog potpisa sa Dejtonskog mirovnog sporazuma, navodeći da traži njegovo preispitivanje jer je, kako smatra, dobio novi pravni kontekst.
Kako piše sarajevski "Dnevni avaz" u sutrašnjem broju, ambasador pri UN i zastupnik BiH pred Medjunarodnim sudom pravde u Hagu, Šaćirbegović je iz Njujorka pismeno prosledio svoj stav predsedavajućem Predsedništva BiH Sulejmanu Tihiću, premijeru Adnanu Terziću, Harisu Silajdziću, Zlatku Lagumdziji, kao i još nekolikim institucijama, uključujući i američku vladu.
On svoj stav predstavlja kao pomoć svima koji žele videti napredniju BiH. Navodi da je bosanskohercegovačka delegacija u Dejtonu bila pod velikim pritiskom da prihvati ponudjeno rešenje kako bi se zaustavilo ubijanje nevinih ljudi i ugrožavanje teritorijalne celovitosti BiH.
Imajući u vidu presude pred Haškim tribunalom i sadašnji proces za genocid pred Medjunarodnim sudom pravde, Dejtonski sporazum, a uz to i potpisi, dobili su novi pravni kontekst, smatra Šaćirbegović.
On je najavio da će se sastati sa članovima tadašnje delegacije BiH - Harisom Silajdzićem, Mirom Lazovićem i Ivom Komšićem - i razgovarati o preispitivanju stava o tom dokumentu.
"Kao ministar vanjskih poslova BiH u to vreme i osoba čiji se potpis najčešće pojavljuje na ovim dokumentima, imam obavezu preispitati legalnost toga. Takodjer, to mogu uraditi i Medjunarodni sud pravde, ali i druge institucije",kaže Šaćirbegović.
Dejtonskim mirovnim sporazumom je zvanično okončan troipogodišnji rat u BiH, a parafiran je 21. novembra 1995. u vojnoj bazi Rajt-Peterson u gradu Dejtonu, u američkoj saveznoj državi Ohajo.
(Tanjug)
Kako piše sarajevski "Dnevni avaz" u sutrašnjem broju, ambasador pri UN i zastupnik BiH pred Medjunarodnim sudom pravde u Hagu, Šaćirbegović je iz Njujorka pismeno prosledio svoj stav predsedavajućem Predsedništva BiH Sulejmanu Tihiću, premijeru Adnanu Terziću, Harisu Silajdziću, Zlatku Lagumdziji, kao i još nekolikim institucijama, uključujući i američku vladu.
On svoj stav predstavlja kao pomoć svima koji žele videti napredniju BiH. Navodi da je bosanskohercegovačka delegacija u Dejtonu bila pod velikim pritiskom da prihvati ponudjeno rešenje kako bi se zaustavilo ubijanje nevinih ljudi i ugrožavanje teritorijalne celovitosti BiH.
Imajući u vidu presude pred Haškim tribunalom i sadašnji proces za genocid pred Medjunarodnim sudom pravde, Dejtonski sporazum, a uz to i potpisi, dobili su novi pravni kontekst, smatra Šaćirbegović.
On je najavio da će se sastati sa članovima tadašnje delegacije BiH - Harisom Silajdzićem, Mirom Lazovićem i Ivom Komšićem - i razgovarati o preispitivanju stava o tom dokumentu.
"Kao ministar vanjskih poslova BiH u to vreme i osoba čiji se potpis najčešće pojavljuje na ovim dokumentima, imam obavezu preispitati legalnost toga. Takodjer, to mogu uraditi i Medjunarodni sud pravde, ali i druge institucije",kaže Šaćirbegović.
Dejtonskim mirovnim sporazumom je zvanično okončan troipogodišnji rat u BiH, a parafiran je 21. novembra 1995. u vojnoj bazi Rajt-Peterson u gradu Dejtonu, u američkoj saveznoj državi Ohajo.
(Tanjug)
Pridruži se MONDO zajednici.