Zamenik srpskog tužioca za ratne zločine Bruno Vekarić demantovao je da je Srbija u zahtevu za ekstradicijom bivšeg člana ratnog Predsedništva BiH Ejupa Ganića pismeno priznala agresiju na BiH.
"Ne želeći da svojim daljim reakcijama vršimo bilo kakav pritisak na ekstradicioni sud, smatramo da ovo jeste upravo čista provokacija i da se zamenom teza i politizacijom slučaja ustvari devalvira zahtev Srbije za ekstradicijom Ejupa Ganića", rekao je Vekarić.
Portal "Sarajevo-iks.kom" danas je objavio dokumente koji, kako tvrde, eksplicitno prikazuju priznanje Srbije da je učestvovala u ratu u BiH.
U odgovoru Ministarstva pravde Srbije na prigovor odbrane Ejupa Ganića u postupku koji se vodi radi utvrđivanja legalnosti zahteva Srbije za izručenje funkcionera ratnog Predsedništva BiH u maju 1992. godine, na koji se poziva ovaj portal, stoji da su "države BiH i Srbija bile u međunarodnom oružanom sukobu".
Vekarić kaže da je dokument netačno citiran, a potom je tumačena jedna od tačaka koja predstavlja odgovor na pitanje ekstradicionog suda.
On je ocenio da se slobodno tumači i vadi iz konteksta smisao odgovora Srbije, kao i to da Vlada Srbije "tvrdi da je u periodu kad se dogodio napad na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu postojao međunarodni oružani sukob između dvije države - BiH i Srbije".
"Svako normalan zna da tada Srbija nije ni postojala kao država", istakao je Vekarić, dodajući da je to jedan od dela slobodnog tumačenja u tekstu koji je danas obavljen u sarajevskim medijima.
On je rekao da je veoma važno da se naglasi da u odgovoru Srbije jeste citiran deo presude u predmetu Haški tribunal protiv Dušana Tadića, gdje je Žalbeno veće utvrdilo da međunarodni konflikt može da postoji uporedo sa unutrašnjim oružanim sukobom na određenoj teritoriji.
"Dalje je navedeno da i sam Statut Haškog tribunala, usvojen u Savetu bezbednosti UN, konstatuje da su na različitim mestima postojali, u različitim vremenima, unutrašnji međunarodni sukobi ili čak mešoviti unutrašnji sukobi", naveo je Vekarić.
On je dodao da se u tački 5. ovog odgovora jasno navodi da je vrlo važan datum koji je relevantan za ovo pitanje, a to je 19. maj 1992. Godine, kada su snage JNA povukle se sa teritorije BiH.
Prema njegovim riječima, sudska praksa Međunarodnog krivičnog tribunala je kroz tu presudu neosporno utvrdila da je međunarodni oružani sukob postojao na teritoriji BiH pre 19. maja 1992. godine.
On je naveo da srpsko Tužilaštvo za ratne zločine u optužnicama za različite predmete različito tretira sukob i kao primjer naveo da se u slučaju "Škorpioni" ili "Zvornik" sukob ne tretira kao međunarodni nego kao civilni sukob u istom građanskom ratu, dok Tuzlansku kolonu takav sukob tretira kao međunarodni oružani sukob dok se nije povukla JNA.
(Srna)
Portal "Sarajevo-iks.kom" danas je objavio dokumente koji, kako tvrde, eksplicitno prikazuju priznanje Srbije da je učestvovala u ratu u BiH.
U odgovoru Ministarstva pravde Srbije na prigovor odbrane Ejupa Ganića u postupku koji se vodi radi utvrđivanja legalnosti zahteva Srbije za izručenje funkcionera ratnog Predsedništva BiH u maju 1992. godine, na koji se poziva ovaj portal, stoji da su "države BiH i Srbija bile u međunarodnom oružanom sukobu".
Vekarić kaže da je dokument netačno citiran, a potom je tumačena jedna od tačaka koja predstavlja odgovor na pitanje ekstradicionog suda.
On je ocenio da se slobodno tumači i vadi iz konteksta smisao odgovora Srbije, kao i to da Vlada Srbije "tvrdi da je u periodu kad se dogodio napad na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu postojao međunarodni oružani sukob između dvije države - BiH i Srbije".
"Svako normalan zna da tada Srbija nije ni postojala kao država", istakao je Vekarić, dodajući da je to jedan od dela slobodnog tumačenja u tekstu koji je danas obavljen u sarajevskim medijima.
On je rekao da je veoma važno da se naglasi da u odgovoru Srbije jeste citiran deo presude u predmetu Haški tribunal protiv Dušana Tadića, gdje je Žalbeno veće utvrdilo da međunarodni konflikt može da postoji uporedo sa unutrašnjim oružanim sukobom na određenoj teritoriji.
"Dalje je navedeno da i sam Statut Haškog tribunala, usvojen u Savetu bezbednosti UN, konstatuje da su na različitim mestima postojali, u različitim vremenima, unutrašnji međunarodni sukobi ili čak mešoviti unutrašnji sukobi", naveo je Vekarić.
On je dodao da se u tački 5. ovog odgovora jasno navodi da je vrlo važan datum koji je relevantan za ovo pitanje, a to je 19. maj 1992. Godine, kada su snage JNA povukle se sa teritorije BiH.
Prema njegovim riječima, sudska praksa Međunarodnog krivičnog tribunala je kroz tu presudu neosporno utvrdila da je međunarodni oružani sukob postojao na teritoriji BiH pre 19. maja 1992. godine.
On je naveo da srpsko Tužilaštvo za ratne zločine u optužnicama za različite predmete različito tretira sukob i kao primjer naveo da se u slučaju "Škorpioni" ili "Zvornik" sukob ne tretira kao međunarodni nego kao civilni sukob u istom građanskom ratu, dok Tuzlansku kolonu takav sukob tretira kao međunarodni oružani sukob dok se nije povukla JNA.
(Srna)
