Tužilaštvo BiH još uvek ništa nije uradilo na predmetu "Orić", iako ga je u aprilu prošle godine preuzelo od Okružnog tužilaštva u Bijeljini.
Bijeljinsko tužilaštvo je otvorilo istragu protiv ratnog komandanta Armije BiH u Srebrenici Nasera Orića zbog zločina počinjenih na području Srebrenice i Bratunca.
Istraga protiv Orića pokrenuta je 2002. godine u Okružnom tužilaštu Bijeljina, zbog osnova sumnje da je počinio ratne zločine nad srpskim civilima na području Srebrenice i Bratunca 1992. i 1993. godine
Okružno tužilaštvo u Bijeljini, kako je ranije obrazloženo, otvorilo je istragu protiv Orića zbog sumnje da je izvršio ratni zločin po osnovu individualne, a ne komandne odgovornosti, što nije bilo obuhvaćeno optužnicom i oslobađajućom presudom Haškog tribunala.
Taj predmet ranije je bio na oceni u Tužilaštvu BiH, da bi nakon sprovedene istrage i dozvole od Haškog tribunala, Okružno tužilaštvo u Bijeljini na njemu nastavilo dalji rad.
"Sud BiH je tražio predmet na uvid i nakon toga ga dostavio Tužilaštvu BiH na dalji rad, ali do sada ništa nije urađeno", kaže izvor Srne.
Isti izvor navodi da je Orić, između ostalog, osumnjičen da je ubio i bivšeg sudiju srpske nacionalnosti u Srebrenici kojem je pre ubistva izvadio oba oka.
Osim Orića, bijeljinsko Okružno tužilaštvo istragom je obuhvatilo još nekoliko lica.
Srna danas u Tužilaštvu BiH nije mogla da dobije informaciju dokle se stiglo sa predmetom "Orić".
Sud BiH je aprila 2009. godine prihvatio predlog Orićevih advokata Vasvije Vidović i Edine Rašidović da predmet Okružnog tužilaštva Bijeljina protiv Orića i još jednog broja osumnjičenih za ratne zločine sa područja Srebrenice i Bratunca bude u nadležnosti Tužilaštva BiH.
Svoju odluku Sud BiH obrazložio je činjenicom da se Tužilaštvo BiH 9. aprila 2009. godine izjasnilo o prihvatanju predloga Orićeve odbrane, smatrajući da ovaj predmet spada u kategoriju "vrlo osetljivih".
Bijeljinski okružni tužilac Nebojša Jovanović ispitao je Orića u Sarajevu 11. novembra 2008, ali se ovaj branio ćutanjem.
Orić je 2006. godine prvostepenom presudom Haškog tribunala osuđen na dve godine zatvora, jer po komandnoj odgovornosti nije sprečio zločine nad Srbima 1992. i 1993. godine u Srebrenici, dok ga je Apelaciono veće ovog suda oslobodilo krivice.
(Srna)
Istraga protiv Orića pokrenuta je 2002. godine u Okružnom tužilaštu Bijeljina, zbog osnova sumnje da je počinio ratne zločine nad srpskim civilima na području Srebrenice i Bratunca 1992. i 1993. godine
Okružno tužilaštvo u Bijeljini, kako je ranije obrazloženo, otvorilo je istragu protiv Orića zbog sumnje da je izvršio ratni zločin po osnovu individualne, a ne komandne odgovornosti, što nije bilo obuhvaćeno optužnicom i oslobađajućom presudom Haškog tribunala.
Taj predmet ranije je bio na oceni u Tužilaštvu BiH, da bi nakon sprovedene istrage i dozvole od Haškog tribunala, Okružno tužilaštvo u Bijeljini na njemu nastavilo dalji rad.
"Sud BiH je tražio predmet na uvid i nakon toga ga dostavio Tužilaštvu BiH na dalji rad, ali do sada ništa nije urađeno", kaže izvor Srne.
Isti izvor navodi da je Orić, između ostalog, osumnjičen da je ubio i bivšeg sudiju srpske nacionalnosti u Srebrenici kojem je pre ubistva izvadio oba oka.
Osim Orića, bijeljinsko Okružno tužilaštvo istragom je obuhvatilo još nekoliko lica.
Srna danas u Tužilaštvu BiH nije mogla da dobije informaciju dokle se stiglo sa predmetom "Orić".
Sud BiH je aprila 2009. godine prihvatio predlog Orićevih advokata Vasvije Vidović i Edine Rašidović da predmet Okružnog tužilaštva Bijeljina protiv Orića i još jednog broja osumnjičenih za ratne zločine sa područja Srebrenice i Bratunca bude u nadležnosti Tužilaštva BiH.
Svoju odluku Sud BiH obrazložio je činjenicom da se Tužilaštvo BiH 9. aprila 2009. godine izjasnilo o prihvatanju predloga Orićeve odbrane, smatrajući da ovaj predmet spada u kategoriju "vrlo osetljivih".
Bijeljinski okružni tužilac Nebojša Jovanović ispitao je Orića u Sarajevu 11. novembra 2008, ali se ovaj branio ćutanjem.
Orić je 2006. godine prvostepenom presudom Haškog tribunala osuđen na dve godine zatvora, jer po komandnoj odgovornosti nije sprečio zločine nad Srbima 1992. i 1993. godine u Srebrenici, dok ga je Apelaciono veće ovog suda oslobodilo krivice.
(Srna)
