Nadležni u Kliničkoj apoteci Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu od distributera lekova u RS zahtevaju da lekovi koje im dostavljaju imaju prevod na "bosanski jezik".
U ptorivnom, navodi se u dopisu koji je ova apoteka dostavila distributerima lekova u Srpskoj, lekovi će biti vraćeni.
"Shodno potpisanim ugovorima na osnovu kojih vršite isporuku lekova u Kliničku apoteku, uočeno je da većina preparata koji su registrovani u BiH nemaju prevod na bosanski jezik.
S obzirom na to da to krši zakonske propise, molim Vas da ubuduće svaka dostavljena kutija ima kompletan prevod. Klinička apoteka vraćaće sve preparate koji ne budu imali traženi prevod", navedeno je u dopisu Kliničke apoteke Sarajevo.
Prema Zakonu o lekovima i medicinskim sredstvima BiH, svi lekovi koji su u prometu u BiH moraju biti označeni na jednom od službenih jezika koji su u upotrebi u BiH, piše "Glas Srpske".
Službeni jezici, prema Ustavu RS, su jezik srpskog naroda, jezik bošnjačkog naroda i jezik hrvatskog naroda. Ustav BiH nije precizan i ostavlja prostor da se "bošnjački jezik" može zvati i "bosanskim".
Šef Kliničke apoteke Anesa Eminović tvrdi da je za njih evidentno da "regulacija uvoza lekova ne ide pravim putem", ali nije htela da bilo šta objašnjava, pa ni to o kakvoj regulaciji je reč.
Lingvista Milorad Telebak podvlači da jezici ne dobijaju nazive po državama nego po narodima, pa tako se jezik može zvati "bošnjački", ali ne može "bosanski".
(Srna)
"Shodno potpisanim ugovorima na osnovu kojih vršite isporuku lekova u Kliničku apoteku, uočeno je da većina preparata koji su registrovani u BiH nemaju prevod na bosanski jezik.
S obzirom na to da to krši zakonske propise, molim Vas da ubuduće svaka dostavljena kutija ima kompletan prevod. Klinička apoteka vraćaće sve preparate koji ne budu imali traženi prevod", navedeno je u dopisu Kliničke apoteke Sarajevo.
Prema Zakonu o lekovima i medicinskim sredstvima BiH, svi lekovi koji su u prometu u BiH moraju biti označeni na jednom od službenih jezika koji su u upotrebi u BiH, piše "Glas Srpske".
Službeni jezici, prema Ustavu RS, su jezik srpskog naroda, jezik bošnjačkog naroda i jezik hrvatskog naroda. Ustav BiH nije precizan i ostavlja prostor da se "bošnjački jezik" može zvati i "bosanskim".
Šef Kliničke apoteke Anesa Eminović tvrdi da je za njih evidentno da "regulacija uvoza lekova ne ide pravim putem", ali nije htela da bilo šta objašnjava, pa ni to o kakvoj regulaciji je reč.
Lingvista Milorad Telebak podvlači da jezici ne dobijaju nazive po državama nego po narodima, pa tako se jezik može zvati "bošnjački", ali ne može "bosanski".
(Srna)
