
Apelaciono veće Suda BiH osudilo je drugostepenom presudom pomoćnika komandanta bataljona "Hamze" Šefika Alića na 10 godina zatvora zbog ratnog zločina nad zarobljenim pripadnicima Vojske Srpske Krajine u avgustu 1995. godine.
Apelaciono veće utvrdilo je da je Šefik Alić, tada pomoćnik komandanta jedinice, lično odgovoran za nečovečne radnje prema četiri zarobljenika, koji su uhapšeni u avgustu 1995. godine. Utvrđeno je da Alić nije sprečio ni upozorio El Habri Teufika u maltretiranju i ubijanju tih zarobljenika.
Predsedavajući veća, sudija Hilmo Vučinić je istakao da je Alić, u vreme oružanih sukoba između tadašnje Armije BiH i Vojske Srpske Krajine, postupao suprotno Ženevskoj konvenciji iz 1949. godine, jer nije preduzeo odgovarajuće mere za bezbednost zarobljenih srpskih vojnika.
"Alić je bio odgovoran za zaštitu života Mirka Devetaka, Petra Stambolije, Pere Borosina i Branka Bašića, koji su zarobljeni tokom vojne akcije 'Oluja' 5. avgusta 1995. godine. Četvoricu zarobljenika je, osim Alića, ispitivao i zastrašivao neregularni vojnik, nad kojim je optuženi imao efektivnu kontrolu - Al Harbi Teufik, koji ih je kasnije ubio", precizirao je Vučinić.
Drugostepenu presudu Aliću Veće izreklo je na osnovu iskaza svedoka i video-snimka Mehe Velagića, koji je lično svedočio pred ovim sudom. Vučinić je rekao da je na osnovu toga i materijalnih dokaza, Apelaciono veće utvrdilo da je Alić imao status komandanta, što je odbrana negirala tokom suđenja, te da ne postoji nijedan dokaz da je pokušao sprečiti zastrašivanje i ubistvo srpskih vojnika.
"Snimak pokazuje zarobljavanje četiri srpska vojnika i Alićevo ophođenje prema njima. Na njemu se vidi da ih i on ispituje i maltretira, kao i njegovo pasivno držanje prema Teufikovom neprijateljskom, izuzetno pretećem i agresivnom ponašanju prema zarobljenicima. On ga nije sprečio, ni upozorio u nečovečnom postupanju, nego se u dva navrata i sam u tome priključio", rekao je Vučinić.
Sud je Aliću odredio pritvor koji može trajati do upućivanja na izdržavanja zatvorske kazne, a najduže u trajanju od devet meseci.
U kaznu će biti uračunato vreme koje je Alić proveo u pritvoru u periodu od 4. novembra 2006. do 3. oktobra 2007. godine.
Advokat Senad Kreho najavio je da će na presudu uložiti žalbu trećestepenom veću, Ustavnom sudu BiH, pa čak i Sudu u Strazburu.
Prvostepenom presudom Suda BiH od 11. aprila 2008. godine Alić je oslobođen odgovornosti za zločine nad ratnim zarobljenicima Vojske Srpske Krajine.
Alić je bio pomoćnik komandanta bataljona "Hamze" za bezbednost. Taj bataljon je bio u sastavu 505. brigade Armije BiH.
(Srna)
Apelaciono veće utvrdilo je da je Šefik Alić, tada pomoćnik komandanta jedinice, lično odgovoran za nečovečne radnje prema četiri zarobljenika, koji su uhapšeni u avgustu 1995. godine. Utvrđeno je da Alić nije sprečio ni upozorio El Habri Teufika u maltretiranju i ubijanju tih zarobljenika.
Predsedavajući veća, sudija Hilmo Vučinić je istakao da je Alić, u vreme oružanih sukoba između tadašnje Armije BiH i Vojske Srpske Krajine, postupao suprotno Ženevskoj konvenciji iz 1949. godine, jer nije preduzeo odgovarajuće mere za bezbednost zarobljenih srpskih vojnika.
"Alić je bio odgovoran za zaštitu života Mirka Devetaka, Petra Stambolije, Pere Borosina i Branka Bašića, koji su zarobljeni tokom vojne akcije 'Oluja' 5. avgusta 1995. godine. Četvoricu zarobljenika je, osim Alića, ispitivao i zastrašivao neregularni vojnik, nad kojim je optuženi imao efektivnu kontrolu - Al Harbi Teufik, koji ih je kasnije ubio", precizirao je Vučinić.
Drugostepenu presudu Aliću Veće izreklo je na osnovu iskaza svedoka i video-snimka Mehe Velagića, koji je lično svedočio pred ovim sudom. Vučinić je rekao da je na osnovu toga i materijalnih dokaza, Apelaciono veće utvrdilo da je Alić imao status komandanta, što je odbrana negirala tokom suđenja, te da ne postoji nijedan dokaz da je pokušao sprečiti zastrašivanje i ubistvo srpskih vojnika.
"Snimak pokazuje zarobljavanje četiri srpska vojnika i Alićevo ophođenje prema njima. Na njemu se vidi da ih i on ispituje i maltretira, kao i njegovo pasivno držanje prema Teufikovom neprijateljskom, izuzetno pretećem i agresivnom ponašanju prema zarobljenicima. On ga nije sprečio, ni upozorio u nečovečnom postupanju, nego se u dva navrata i sam u tome priključio", rekao je Vučinić.
Sud je Aliću odredio pritvor koji može trajati do upućivanja na izdržavanja zatvorske kazne, a najduže u trajanju od devet meseci.
U kaznu će biti uračunato vreme koje je Alić proveo u pritvoru u periodu od 4. novembra 2006. do 3. oktobra 2007. godine.
Advokat Senad Kreho najavio je da će na presudu uložiti žalbu trećestepenom veću, Ustavnom sudu BiH, pa čak i Sudu u Strazburu.
Prvostepenom presudom Suda BiH od 11. aprila 2008. godine Alić je oslobođen odgovornosti za zločine nad ratnim zarobljenicima Vojske Srpske Krajine.
Alić je bio pomoćnik komandanta bataljona "Hamze" za bezbednost. Taj bataljon je bio u sastavu 505. brigade Armije BiH.
(Srna)
Pridruži se MONDO zajednici.