Interpol nije raspisao nijednu poternicu za penzionisanim generalom Armije BiH Jovanom Divjakom niti se on nalazi u Interpolovoj bazi podataka, naveo je danas generalni sekretar Interpola Ronald Nobl.
Ministar spoljnih poslova BiH Sven Alkalaj zatražio je 4. marta od Nobla objašnjenje da li je Interpol izdao poternicu, a posebno crvenu poternicu za Divjakom koga Srbija sumnjiči za napad na kolonu JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 1992.
"Nijedna poternica koja se odnosi na Jovana Divjaka nije raspisana od strane Interpola, niti se on nalazi u Interpolovoj bazi podataka", naveo je Nobl u pisanom odgovoru.
Nobl je naveo i da je još "1. jula 2009. godine dostavljena Beogradu i Sarajevu poruka u vezi sa Interpolovom privremenom politikom o crvenim poternicama i njihovoj specifičnoj primeni na 19 državljana BiH uključujući Divjaka".
"Kao što je navedeno u toj poruci, crvene poternice neće biti izdate i nijedna informacija neće biti registrovana u Interpolovoj bazi podataka u odnosu na 19 osoba koje se nalaze na listi u toj poruci", piše u pismu.
Dodaje se da je "slična poruka je 2. jula 2009 poslana u biroe Interpola svih zemalja članica", te da je "ova politika usvojena kao stalna politika, na 79. zasedanju Generalne skupštine Interpola u novembru 2010. godine".
"Nijedna informacija koja se odnosi na Divjaka - bilo da je u formi poternice ili bilo kojoj drugoj formi - nije registrovana u Interpolovoj bazi podataka. Konačno, Generalni sekretarijat Interpola nije kontaktiran od strane biroa u Beču ili u Beogradu u odnosu na hapšenje Divjaka", navodi se u pismu Nobla.
Divjak je uhapšen 3. marta u Beču po Interpolovoj poternici Srbije koja ga sumnjiči za ratni zločin u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 3. maja 1992. godine, kada je napadnuta kolonu JNA koja se povlačila iz grada. Sud u Beču pustio je 8. marta Divjaka iz pritvora, uz kauciju, do donošenja odluke.
Austrijska novinska agencija APA javila je 7. marta pozivajući se na diplomatske krugove da je hapšenje Divjaka proizvod "greške u komunikaciji".
Međunarodnu poternicu za Divjakom, raspisanu na zahtev Srbije je, prema austrijskim medijima, "Interpol zapravo već odavno trebalo da anulira".
To je, kako se dodaje, trebalo da bude urađeno između ostalog i zato što je "u vezi sa istim slučajem, napadom iz 1992. godine, već došlo do presedana kada je u Londonu uhapšen nekadašnji bosanski predsednik Ejup Ganić".
(Beta)
"Nijedna poternica koja se odnosi na Jovana Divjaka nije raspisana od strane Interpola, niti se on nalazi u Interpolovoj bazi podataka", naveo je Nobl u pisanom odgovoru.
Nobl je naveo i da je još "1. jula 2009. godine dostavljena Beogradu i Sarajevu poruka u vezi sa Interpolovom privremenom politikom o crvenim poternicama i njihovoj specifičnoj primeni na 19 državljana BiH uključujući Divjaka".
"Kao što je navedeno u toj poruci, crvene poternice neće biti izdate i nijedna informacija neće biti registrovana u Interpolovoj bazi podataka u odnosu na 19 osoba koje se nalaze na listi u toj poruci", piše u pismu.
Dodaje se da je "slična poruka je 2. jula 2009 poslana u biroe Interpola svih zemalja članica", te da je "ova politika usvojena kao stalna politika, na 79. zasedanju Generalne skupštine Interpola u novembru 2010. godine".
"Nijedna informacija koja se odnosi na Divjaka - bilo da je u formi poternice ili bilo kojoj drugoj formi - nije registrovana u Interpolovoj bazi podataka. Konačno, Generalni sekretarijat Interpola nije kontaktiran od strane biroa u Beču ili u Beogradu u odnosu na hapšenje Divjaka", navodi se u pismu Nobla.
Divjak je uhapšen 3. marta u Beču po Interpolovoj poternici Srbije koja ga sumnjiči za ratni zločin u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 3. maja 1992. godine, kada je napadnuta kolonu JNA koja se povlačila iz grada. Sud u Beču pustio je 8. marta Divjaka iz pritvora, uz kauciju, do donošenja odluke.
Austrijska novinska agencija APA javila je 7. marta pozivajući se na diplomatske krugove da je hapšenje Divjaka proizvod "greške u komunikaciji".
Međunarodnu poternicu za Divjakom, raspisanu na zahtev Srbije je, prema austrijskim medijima, "Interpol zapravo već odavno trebalo da anulira".
To je, kako se dodaje, trebalo da bude urađeno između ostalog i zato što je "u vezi sa istim slučajem, napadom iz 1992. godine, već došlo do presedana kada je u Londonu uhapšen nekadašnji bosanski predsednik Ejup Ganić".
(Beta)
