U nastavku sudjenja šestorici vojno-političkih lidera Hrvata u BiH za zločine u srednjoj Bosni i zapadnoj Hercegovini, optuženi Slobodan Praljak je pred Haškim tribunalom tvrdio da je BiH 1991. izvršila agresiju na Hrvatsku. "Ako je BiH tada bila država, onda je ona agresor na Hrvatsku sa nesagledivim posledicama...Ona napada Dubrovnik, Sisak, Vukovar...Naravno, napadao je srpski deo, ali je sada to ista država", kazao je Praljak u uvodnoj reči svoje odbrane.
On je rekao da je od 1991. do 1992. godine sa teritorije BiH bombardovan Slavonski Brod, da je "ubijeno 27 dece", a da se predsedavajući Predsedništva BiH Alija Izetbegović "o tome nije izjasnio", niti je lideru Hrvatske Franji Tudjmanu "ponudio sporazum o zajedničkoj odbrani".
Po Praljkovim rečima, vojnici iz Hrvatske nisu mogli ići u rat u BiH ni po čijem naredjenju, već samo kao dobrovoljci.
Praljak je ocenio i da rat u bivšoj Jugoslaviji nije počeo 1991. nego 1918. kada je formirana Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. Ta država održavala se samo zahvaljujući "teroru vladajućih garnitura, u ovom slučaju srpske", rekao je on.
Prema njegovim rečima, vlasti Srbije su i krajem osamdesetih godina izazvale krizu u Jugoslaviji, "osvajajući Kosovo", što je, kako je dodao, srušilo ustav federacije.
Rat u Hrvatskoj počeo je kada je JNA sprečila hrvatsku policiju da zauzme policijske stanice u Kninskoj krajini, koje su tokom "balvan revolucije" u leto 1990. preuzeli Srbi, kazao je Praljak. On je odbacio tezu iz uvodne reči tužioca Keneta Skota da je cilj predsednika Tudjmana bila obnova Hrvatske Banovine iz 1939, obrazlažući da bi Hrvatska time bila na gubitku, zato što u banovini nije bilo Istre, Baranje, niti ostrva u Jadranu, a da je ona uključivala male teritorije današnje BiH.
On je rekao da je od 1991. do 1992. godine sa teritorije BiH bombardovan Slavonski Brod, da je "ubijeno 27 dece", a da se predsedavajući Predsedništva BiH Alija Izetbegović "o tome nije izjasnio", niti je lideru Hrvatske Franji Tudjmanu "ponudio sporazum o zajedničkoj odbrani".
Po Praljkovim rečima, vojnici iz Hrvatske nisu mogli ići u rat u BiH ni po čijem naredjenju, već samo kao dobrovoljci.
Praljak je ocenio i da rat u bivšoj Jugoslaviji nije počeo 1991. nego 1918. kada je formirana Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca. Ta država održavala se samo zahvaljujući "teroru vladajućih garnitura, u ovom slučaju srpske", rekao je on.
Prema njegovim rečima, vlasti Srbije su i krajem osamdesetih godina izazvale krizu u Jugoslaviji, "osvajajući Kosovo", što je, kako je dodao, srušilo ustav federacije.
Rat u Hrvatskoj počeo je kada je JNA sprečila hrvatsku policiju da zauzme policijske stanice u Kninskoj krajini, koje su tokom "balvan revolucije" u leto 1990. preuzeli Srbi, kazao je Praljak. On je odbacio tezu iz uvodne reči tužioca Keneta Skota da je cilj predsednika Tudjmana bila obnova Hrvatske Banovine iz 1939, obrazlažući da bi Hrvatska time bila na gubitku, zato što u banovini nije bilo Istre, Baranje, niti ostrva u Jadranu, a da je ona uključivala male teritorije današnje BiH.
Doprinos Hrvatske izgradnji Amsterdama
Za vreme trajanja tzv. Nezavisne Države Hrvatske (NDH) tokom Drugog svetskog rata ustaše su počinile strašne zločine, ali su u delu NDH pod italijanskom kontrolom četnici vojvode Momčila Djujića ubili 45.000 Hrvata i Muslimana, rekao je Praljak.
Opširno govoreći o hrvatskim zavojevačima od 1101. godine, Praljak je kazao da je opstanak Hrvata bio ugrožen 900 godina, navodeći kao primer da su "hrvatske šume posečene da bi bio sagradjen Amsterdam".
Praljak je kao bivši načelnik glavnog štaba Hrvatskog veća odbrane u BiH optužen za teške zločine nad muslimanima od 1992. do 1994.
Zajedno sa njim, Haški tribunal sudi i tadašnjem premijeru samoproglašene hrvatske republike Herceg-Bosna Jadranku Prliću, ministru odbrane Brunu Stojiću, zameniku komandanta HVO Milivoju Petkoviću, ministru unutrašnjih poslova Valentinu Ćoriću i šefu komisije za razmenu zarobljenika Berislavu Pušiću.
Oni su, po optužnici, bili učesnici u zajedničkom zločinačkom poduhvatu "trajnog uklanjanja i etničkog čiscenja bosanskih Muslimana i drugih nehrvata" sa teritorija u srednjoj Bosni i zapadnoj Hercegovini koje su proglašene Herceg-Bosnom, u cilju njihovog prisajedinjenja Hrvatskoj, odnosno stvaranja "Velike Hrvatske". Na čelu tog zločinačkog poduhvata je, prema optužnici, bio tadašnji predsednik Hrvatske Franjo Tudjman.
(Beta)
Opširno govoreći o hrvatskim zavojevačima od 1101. godine, Praljak je kazao da je opstanak Hrvata bio ugrožen 900 godina, navodeći kao primer da su "hrvatske šume posečene da bi bio sagradjen Amsterdam".
Praljak je kao bivši načelnik glavnog štaba Hrvatskog veća odbrane u BiH optužen za teške zločine nad muslimanima od 1992. do 1994.
Zajedno sa njim, Haški tribunal sudi i tadašnjem premijeru samoproglašene hrvatske republike Herceg-Bosna Jadranku Prliću, ministru odbrane Brunu Stojiću, zameniku komandanta HVO Milivoju Petkoviću, ministru unutrašnjih poslova Valentinu Ćoriću i šefu komisije za razmenu zarobljenika Berislavu Pušiću.
Oni su, po optužnici, bili učesnici u zajedničkom zločinačkom poduhvatu "trajnog uklanjanja i etničkog čiscenja bosanskih Muslimana i drugih nehrvata" sa teritorija u srednjoj Bosni i zapadnoj Hercegovini koje su proglašene Herceg-Bosnom, u cilju njihovog prisajedinjenja Hrvatskoj, odnosno stvaranja "Velike Hrvatske". Na čelu tog zločinačkog poduhvata je, prema optužnici, bio tadašnji predsednik Hrvatske Franjo Tudjman.
(Beta)
Pridruži se MONDO zajednici.
